U posljednje vrijeme sve više ljudi poseže za vitaminskim suplementima, vjerujući da su ključni za očuvanje zdravlja i dugovječnost. Međutim, prema riječima doktorice Svetlane Stanišić, priznate stručnjakinje za ishranu i zdravlje, nesmotrena i dugotrajna upotreba određenih vitamina može imati potpuno suprotan efekat – pa čak i skratiti životni vijek.
Iako su vitamini neophodni za normalno funkcionisanje organizma, doktorica Stanišić naglašava da prekomjerna konzumacija suplemenata može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Posebno upozorava na vitamine B9 (folna kiselina), B12 (kobalamin) i E, čije dugotrajno uzimanje može povećati rizik od bolesti, pa čak i smrtnosti.
Skrivena opasnost vitamina B
Jedna od najvećih zabrinutosti vezanih za vitamine B9 i B12 jeste njihov uticaj na rast ćelija. Iako su ključni za metabolizam i funkcionisanje nervnog sistema, istraživanja su pokazala da prekomjeran unos može podstaći rast i razmnožavanje abnormalnih ćelija, povećavajući tako rizik od malignih oboljenja.
Renomirani Journal of the American Medical Association objavio je studiju koja je pokazala da kontinuirano uzimanje visokih doza vitamina B9 i B12 može povećati smrtnost za čak 30%. Stručnjaci upozoravaju da to ne znači da ovi vitamini sami po sebi uzrokuju bolest, već da njihov višak može ubrzati procese u tijelu koji vode do zdravstvenih komplikacija.
Vitamin E: Antioksidans ili prooksidans?
Vitamin E je dugo promovisan kao moćan antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja i poboljšava zdravlje srca. Međutim, doktorica Stanišić ističe da visoke doze ovog vitamina mogu imati suprotan efekat. U velikim količinama, vitamin E može postati prooksidans – što znači da može povećati oksidativni stres u organizmu, umjesto da ga smanji.
Neka istraživanja sugerišu da prekomjeran unos vitamina E može povećati rizik od srčanih bolesti i čak skratiti životni vijek. Ovaj paradoks dovodi u pitanje praksu nekontrolisanog uzimanja suplemenata, posebno bez savjetovanja sa stručnjacima.
Kako sigurno koristiti vitamine?
Kako bi se izbjegle negativne posljedice, doktorica Stanišić preporučuje umjereno i plansko korišćenje suplemenata, sa povremenim pauzama.
🔹 Vitamini B9 i B12 – uzimati samo po preporuci ljekara, posebno ako postoji medicinska potreba (npr. anemija ili trudnoća).
🔹 Vitamin E – unositi kroz ishranu (orah, badem, avokado), a ne kroz suplemente bez konsultacija sa stručnjakom.
🔹 Vitamin D – jedan od rijetkih suplemenata koji može biti koristan, posebno tokom zimskih mjeseci kada je sunčeva svjetlost oskudna.
Zaključak
Iako su vitamini neophodni za zdravlje, njihovo nekontrolisano konzumiranje može donijeti više štete nego koristi. Umjesto da ih uzimamo “na svoju ruku”, ključno je konsultovati se sa nutricionistima i ljekarima kako bismo osigurali pravilnu dozu i spriječili potencijalne rizike.
📌 Da li vi koristite vitaminske suplemente? Imate li iskustva sa njihovim dugotrajnim uzimanjem? Podijelite svoje mišljenje u komentarima!
