Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovo je uputio oštre kritike visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu. Ovaj put meta kritika je način na koji se donose odluke o uvođenju savremenih tehnologija u izborni proces, i to uoči Općih izbora 2026. godine.
Tema je izazvala značajne političke polemike. Dok Dodik odluke smatra neprihvatljivim, OHR i Centralna izborna komisija (CIK) BiH tvrde da je cilj projekta jačanje integriteta izbora.
Opći izbori u BiH održavaju se svake četiri godine, a o njihovoj organizaciji i provedbi stara se CIK. Zbog toga svaka promjena u načinu glasanja ili brojanja glasova izaziva pažnju javnosti i političkih stranaka.
Dodik: Ometanje domaćih vlasti
Dodikova kritika nije ograničena na konkretna tehnološka rješenja. Ona se tiče i šireg pitanja nadležnosti domaćih institucija. Prema njegovim riječima, odluke o finansiranju i primjeni savremenih izbornih tehnologija predstavljaju direktno ometanje domaćih vlasti.
Njegove izjave odražavaju stav da međunarodni faktori, poput OHR-a, preuzimaju kontrolu nad pitanjima koja bi trebala biti u rukama domaćih institucija. Time se otvara i pitanje koliko autonomije domaće vlasti zapravo imaju kada je riječ o odlukama koje utiču na budućnost političkog sistema.
Dodik je u više navrata naglasio da će Republika Srpska reagovati na poteze koje smatra neprihvatljivim. Poručio je i da „neće dozvoliti da se izbori pretvore u lako ostvarivu farsu“.
Pozadina spora
Ured visokog predstavnika uspostavljen je na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a njegova uloga je nadzor nad civilnom provedbom tog sporazuma. Odnosi između domaćih političara i OHR-a već dugo su predmet rasprava, naročito kada se odluke visokog predstavnika tiču pitanja koja domaće institucije smatraju svojom nadležnošću.
Šta kažu OHR i CIK
Na drugoj strani, OHR i CIK ističu da je cilj uvođenja novih tehnologija povećanje integriteta, transparentnosti i pouzdanosti izbornog procesa. Među rješenjima koja se spominju su biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.
Biometrijska identifikacija podrazumijeva provjeru identiteta birača na osnovu njegovih jedinstvenih fizičkih karakteristika. Skeniranje glasačkih listića znači da se listići očitavaju elektronskim putem, što u principu olakšava provjeru rezultata.
Prema uvjerenju OHR-a i CIK-a, ovakve tehnologije mogu značajno smanjiti prostor za greške i doprinijeti regularnosti izbora. Smatraju i da bi mogle unaprijediti povjerenje građana u izborne procese, koji su u prošlosti nerijetko bili praćeni optužbama za manipulacije i nepravilnosti.
CIK je već započeo konkretne pripreme za primjenu novog sistema, a prve pošiljke opreme stigle su u Bosnu i Hercegovinu. Očekuje se da će se implementacija kroz više faza odvijati do samih izbora.
Skeptici upozoravaju na rizike
Dio javnosti ipak ostaje oprezan. Skeptici ističu da bi ovakvi sistemi mogli postati meta manipulacija, pa i cyber napada, što bi dodatno narušilo povjerenje građana u izbore.
Otvoreno ostaje pitanje kako osigurati da novi sistemi budu adekvatno zaštićeni i da ne dođe do zloupotreba koje bi mogle imati dugoročne posljedice po demokratske procese. Povjerenje u institucije pritom ima ključnu ulogu u stabilnosti svake države.
Politička napetost uoči izbora
Dodikove kritike upućene Schmidtu i međunarodnoj zajednici odražavaju sve složenije odnose između domaćih političkih aktera i međunarodnih organizacija. Takva retorika, kako se navodi, može dodatno pojačati tenzije i produbiti podjele na političkoj sceni.
Za građane to znači da se rasprava o izborima neće voditi samo na biračkim mjestima, već i u javnom prostoru. Pitanje tehnologije tako postaje dio šireg spora o tome ko i na koji način odlučuje o pravilima izbornog procesa.
Šta to znači za birače
Za birače je najvažnije da se pravovremeno informišu o načinu glasanja. Korisno je pratiti zvanična saopćenja CIK-a, provjeriti da li su upisani u birački spisak i na vrijeme se upoznati s eventualnim promjenama na biračkim mjestima.
Šta dalje
Kako se približavaju Opći izbori 2026. godine, ova tema će vjerovatno dobijati sve veći značaj. Transparentnost u svim fazama donošenja odluka bit će važna kako bi svi učesnici imali jednake mogućnosti da iznesu svoje stavove.
Transparentnost se ne odnosi samo na tehničke aspekte, nego i na uključivanje građana u raspravu o novim tehnologijama i njihovoj primjeni. Hoće li se spor zaoštriti ili će biti pronađen zajednički jezik, ostaje da se vidi u narednom periodu.
