Zvuči kao scenario iz filma katastrofe, ali datum koji se posljednjih dana ponovo širi društvenim mrežama zaista se pojavljuje u naučnom radu starom više od šest decenija. Riječ je o 13. novembru 2026. godine, danu koji su neki internet portali predstavili kao mogući datum „smaka svijeta“. Priča je privukla pažnju upravo zato što se približava navedeni datum, a dodatnu znatiželju izaziva činjenica da pada u petak 13. Međutim, kada se pogleda šta su istraživači zapravo izračunali, postaje jasno da je priča mnogo drugačija od dramatičnih naslova koji kruže internetom.
Kako je nastala priča o kraju svijeta?
Sve je počelo 1960. godine, kada su fizičar Heinz von Foerster i njegovi saradnici Patricia Mora i Lawrence Amiot objavili naučni rad pod naslovom „Doomsday: Friday, 13 November, A.D. 2026“.
Istraživači su analizirali istorijske podatke o rastu svjetske populacije i pokušali matematički prikazati šta bi se dogodilo kada bi se tadašnji trend nastavio istim tempom.
Njihov model pokazao je da bi takav rast u jednom trenutku doveo do matematičke tačke u kojoj bi broj stanovnika težio beskonačnosti. Proračun je tu tačku smjestio u novembar 2026. godine, zbog čega se u naslovu rada pojavio datum 13. novembra.
Upravo taj detalj danas ponovo privlači pažnju javnosti.
Šta su naučnici zapravo predvidjeli?
Najvažnije je razumjeti da istraživači nisu tvrdili da će Zemlja tog dana eksplodirati, da će čovječanstvo nestati ili da će se dogoditi neka kosmička katastrofa.
Njihov rad bio je matematički pokušaj da se prikaže posljedica neograničenog nastavka tadašnjeg rasta stanovništva. Kada se određeni matematički model produži dovoljno daleko, može doći do rezultata koji više nema smisleno uporište u stvarnosti.
Drugim riječima, datum je označavao krajnju tačku jednog matematičkog scenarija, a ne naučno potvrđeno proročanstvo o nestanku svijeta.
Tokom proteklih šest decenija pokazalo se i da se demografski trendovi mijenjaju. Stope nataliteta u brojnim zemljama značajno su pale, dok se rast svjetske populacije usporava.
Zbog toga se proračun iz 1960. godine ne može jednostavno koristiti kao pouzdana prognoza budućnosti čovječanstva.
Zašto se datum ponovo dijeli na internetu?
Razlog je prilično jednostavan. Kada se u starom naučnom radu pronađe konkretan datum koji se približava, priča lako postaje viralna, posebno ako se predstavi kao upozorenje na predstojeću katastrofu.
Naslovi o kraju svijeta privlače pažnju jer bude strah, znatiželju i potrebu da ljudi saznaju šta bi se navodno moglo dogoditi. Međutim, kada se izostavi objašnjenje naučnog konteksta, matematički model može izgledati kao predviđanje koje njegovi autori zapravo nisu iznijeli.
Slične priče pojavljivale su se mnogo puta kroz historiju. Različiti datumi smaka svijeta najavljivani su na osnovu religijskih tumačenja, astroloških tvrdnji i pogrešnih interpretacija naučnih istraživanja. Nijedna takva najava sama po sebi nije dokaz da će se katastrofa dogoditi.
Postoji li razlog za strah od 13. novembra?
Prema dostupnim naučnim saznanjima, ne postoji pouzdan dokaz da će 13. novembra 2026. godine nastupiti kraj svijeta. Nije riječ o potvrđenom udaru asteroida, najavljenoj kosmičkoj katastrofi niti datumu koji su naučne institucije označile kao trenutak nestanka čovječanstva.
To, naravno, ne znači da čovječanstvo ne suočava s ozbiljnim izazovima. Klimatske promjene, ratovi, pandemije i druge prijetnje zahtijevaju pažnju i odgovorne odluke. Ipak, takvi rizici procjenjuju se na osnovu konkretnih podataka i vjerovatnoće, a ne na osnovu jednog datuma iz matematičkog modela starog 66 godina.
Datum 13. novembar 2026. godine zaista se pojavljuje u naučnoj literaturi, ali tvrdnja da je tada zakazan kraj svijeta nije naučno potvrđena. Iza dramatičnih naslova krije se zanimljiv proračun o rastu stanovništva, a ne dokaz da se čovječanstvu bliži unaprijed određen kraj.