Nova politička rasprava u Bosni i Hercegovini otvorila se zbog uvođenja savremenih tehnologija u izborni proces. Milorad Dodik ponovo je oštro kritikovao visokog predstavnika Christiana Schmidta, dovodeći u pitanje način na koji se donose odluke o finansiranju i primjeni novih sistema za kontrolu glasanja. U središtu polemike nalazi se projekat vrijedan 112,5 miliona KM, koji bi trebao promijeniti način identifikacije birača i evidentiranja glasačkih listića. Dok se iz institucija koje provode projekat ističe da je cilj veća transparentnost izbora, Dodik smatra da se ovakvim odlukama zadire u nadležnosti domaćih institucija.
Više od 112 miliona KM za nove izborne tehnologije
Uvođenje novih tehnologija postalo je jedno od važnijih političkih pitanja uoči Općih izbora 2026. godine. Za realizaciju projekta osigurano je 112,5 miliona KM, a plan obuhvata biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine navodi da bi novi sistem trebao omogućiti pouzdaniju provjeru identiteta birača i preciznije evidentiranje glasova.
Namjera je da se izborni proces dodatno unaprijedi i da građani imaju više povjerenja u rezultate glasanja. Međutim, način na koji se projekat finansira i provodi izazvao je političke nesuglasice, posebno između rukovodstva Republike Srpske i predstavnika međunarodne zajednice.

Dodik kritikovao Christiana Schmidta
Milorad Dodik već duže vrijeme osporava postupke visokog predstavnika Christiana Schmidta i njegovu ulogu u političkim procesima u BiH.
Ovoga puta kritike su usmjerene na odluke povezane s uvođenjem izbornih tehnologija. Dodik smatra da se načinom donošenja takvih odluka zaobilaze predstavnici iz Republike Srpske i otvara pitanje odnosa između domaćih institucija i međunarodne zajednice.
Njegove izjave predstavljaju politički stav o načinu na koji se projekat provodi. S druge strane, zagovornici modernizacije izbornog procesa tvrde da su nove tehnologije potrebne kako bi se osigurala veća pouzdanost i transparentnost izbora.
Šta donosi novi sistem glasanja?
Planirana modernizacija obuhvata dvije važne komponente. Prva je biometrijska identifikacija birača, koja bi trebala pomoći u pouzdanijoj provjeri identiteta na biračkim mjestima. Druga se odnosi na skeniranje glasačkih listića, čime bi se omogućila dodatna tehnološka kontrola procesa evidentiranja glasova.
Prve pošiljke opreme počele su stizati u Bosnu i Hercegovinu tokom augusta 2026. godine, a isporuka je planirana u više faza.
Očekuje se da bi primjena ovih sistema mogla smanjiti prostor za pojedine nepravilnosti i olakšati kontrolu izbornog procesa. Ipak, konačni efekti zavisit će od načina na koji se oprema koristi, organizacije rada na biračkim mjestima i provođenja svih zakonskih procedura.
Schmidt i CIK iznose drugačije argumente
Dok Dodik dovodi u pitanje način na koji se odluke donose, Christian Schmidt i predstavnici institucija koje rade na modernizaciji izbora naglašavaju važnost zaštite izbornog integriteta.
Njihov stav je da birači moraju imati povjerenje da će njihovi glasovi biti pravilno evidentirani i dodijeljeni kandidatima za koje su glasali.
Centralna izborna komisija BiH već je ranije pokrenula postupke nabavke opreme za biometrijsku identifikaciju i skeniranje listića. Pripreme su nastavljene tokom 2026. godine.
Zbog toga se rasprava više ne vodi samo o tehničkim detaljima, već i o nadležnostima institucija, ulozi OHR-a i načinu donošenja odluka u Bosni i Hercegovini.
Političke tenzije pred izbore
Pitanje novih izbornih tehnologija dolazi u trenutku kada političke stranke intenzivno pripremaju svoje kampanje za Opće izbore.
Za jedne, modernizacija predstavlja korak prema pouzdanijem izbornom sistemu, dok drugi upozoravaju na način donošenja odluka i raspodjelu nadležnosti.
Dodik je poručivao da će Republika Srpska reagovati na poteze koje njeno političko rukovodstvo smatra neprihvatljivim. Ipak, konkretne posljedice i eventualne naredne mjere potrebno je procjenjivati na osnovu zvaničnih odluka i izjava.
Jedno je sigurno: uvođenje novih tehnologija postalo je još jedna tačka političkog sukoba u BiH. U narednom periodu posebnu pažnju privlačit će način na koji će se projekat provoditi i hoće li političke nesuglasice utjecati na njegovu realizaciju pred izbore.