Zatekla sam muža kako večera sa svojom sekretaricom…”..

BONUS TEKST:

Limun – mali žuti čudotvorac pun iznenađenja

Limun je jedno od najpoznatijih i najkorisnijih voćki na svetu. Njegov kiselkast ukus i osvežavajući miris poznati su širom planete, a koristi se u kulinarstvu, medicini, kozmetici, pa čak i u domaćinstvu kao sredstvo za čišćenje. Međutim, iza te jednostavne žute kore krije se mnoštvo zanimljivosti koje malo ko zna.

  1. Botanički limun je bobica.
    Iako ga retko tako zovemo, limun spada u kategoriju bobičastog voća (tačnije – hesperidijum), baš kao i narandža, limeta i grejpfrut.

  2. Limun ima azijsko poreklo.
    Veruje se da limun potiče iz severoistočne Indije, Kine i Burme. U Evropu je stigao preko Bliskog Istoka, a danas se uzgaja širom sveta, naročito u Mediteranskim zemljama.

  3. Limun nije prirodni plod.
    Limun je zapravo hibrid, nastao ukrštanjem gorke narandže i citrona. Ovaj podatak je još jedan dokaz koliko je priroda – i čovek – umešan u stvaranje voća koje danas svakodnevno koristimo.

  4. Sok jednog limuna sadrži oko 5–6 kašičica limunske kiseline.
    Ta kiselina pomaže varenju, stimuliše proizvodnju pljuvačke i čisti organizam, a upravo zbog nje limun ima toliko jak i osvežavajući ukus.

  5. Limun sadrži više kalijuma nego jabuka ili grožđe.
    Kalijum je važan za pravilan rad srca i mišića, a limun je dobar izvor ovog minerala – iako to nije ono prvo što nam padne na pamet kad razmišljamo o limunu.

  6. Limun može posvetliti kosu i izbeli nokte.
    Zahvaljujući prirodnim kiselinama, limunov sok može posvetliti kosu kada se nanese i izloži suncu, a često se koristi i kao prirodni izbjeljivač za nokte.

  7. Limun je snažan prirodni dezodorans i sredstvo za čišćenje.
    Njegov miris neutrališe neprijatne mirise, a kiseline uklanjaju masnoće i mrlje. Zbog toga se koristi i za dezinfekciju kuhinje, dasaka za sečenje, rerni i slavina.

  8. Pomaže u borbi protiv mučnine.
    Miris limuna može ublažiti jutarnju mučninu kod trudnica i putnu bolest. Zbog toga ga mnogi koriste kao prirodnu aromaterapiju.

  9. Limun je simbol čistoće i svetlosti.
    U mnogim kulturama, limun se koristi u obredima čišćenja prostora od negativne energije, posebno kada se stavi u vodu ili se ostavi u uglovima prostorija.

  10. Pomorandža je zapravo slađa – ali limun ima više vitamina C po gramu.
    Iako oba voća sadrže ovaj važan vitamin, limun je koncentrisaniji – i zato toliko efikasan za jačanje imuniteta.

  11. Limun je korišćen za sprečavanje skorbuta.
    U 18. veku britanska mornarica je redovno snabdevala mornare limunima kako bi sprečila skorbut, bolest izazvanu nedostatkom vitamina C.

  12. Postoji više od 20 vrsta limuna.
    Neke su male, okrugle i izrazito kisele, dok su druge veće, slađe i aromatičnije. Najpoznatija sorta je Eureka, koja se često koristi u trgovini.

  13. Limunovi cvetovi su beli i mirisni.
    Cvet limuna često se koristi u parfemskoj industriji, a simbol je čistote i ženstvenosti.

  14. Italijani prave liker limoncello od limuna.
    U južnoj Italiji, posebno na obali Amalfi i ostrvu Kapri, limuncello je omiljeno piće, spravljeno od kore limuna, alkohola i šećera.

  15. Limunovo drvo rađa cele godine.
    Drvo limuna cveta i donosi plodove tokom čitave godine u odgovarajućim klimatskim uslovima, što ga čini izuzetno produktivnim i korisnim za uzgoj.