Na parlamentarnim izborima u Srbiji, održanim 25. oktobra 2026. godine, Studentska lista osvojila je 2.354.417 glasova i 140 poslaničkih mandata. To pokazuju službeni podaci Republičke izborne komisije. Lista koju predvodi predsjednik Aleksandar Vučić dobila je 1.731.323 glasa i 103 mandata.
Razlika između dvije liste iznosi 623.094 glasa u korist Studentske liste, dok je prednost u mandatima 37 poslaničkih mjesta. Rezultat se ocjenjuje kao značajan preokret, pogotovo u odnosu na predizborne prognoze. Izbori nisu bili samo ocjena aktuelne vlasti, nego i odraz šireg nezadovoljstva dijela građana.

Najava koja se nije poklopila s rezultatom
Prije izbora Vučić je s velikim samopouzdanjem predviđao uvjerljivu pobjedu svoje Srpske napredne stranke. Govorio je da će protivnici biti poraženi s više od 400.000 glasova.
Konačni rezultati pokazali su suprotno. Prvo mjesto osvojila je Studentska lista, koja je nastupila kao glas mladih i nezadovoljnih građana. Umjesto prednosti koju je najavljivao, razlika od 623.094 glasa pripala je njegovim protivnicima.

Izlaznost i interes mladih
Pravo glasa imalo je više od 6,45 miliona građana, a na birališta je izašlo 4,44 miliona birača. Drugim riječima, glasalo je otprilike dvije trećine upisanih birača. Dvije najjače liste zajedno su osvojile nešto više od četiri miliona glasova, pa je ishod u velikoj mjeri zavisio od toga koliko je ljudi odlučilo da izađe na birališta.
U izvještajima se navodi i da su se mnogi mladi registrovali za glasanje. To se tumači kao znak da se mijenja odnos prema izborima i političkom učešću. Upis u birački spisak preduslov je za glasanje, pa veći broj registrovanih mladih birača može značiti da politika za njih postaje ličnije pitanje.

Od protesta do izborne liste
Studentska lista nije nastala kao klasična politička opcija. Iza nje stoje protesti i zahtjevi za odgovornost vlasti. Studenti su u prethodnom periodu organizovali brojne proteste, tražeći sistemske promjene i izražavajući nezadovoljstvo institucijama.
Protesti u Beogradu i drugim gradovima, navodi se, često su okupljali stotine hiljada učesnika. Među njima su bile i starije generacije koje su pokazale solidarnost s mladima. Pored medijske pažnje, protesti su stvorili i novu kulturu političkog aktivizma, koju je teško ignorisati.

Među temama koje su obilježile predizbornu kampanju bili su dugotrajni ekonomski problemi, korupcija i nedostatak transparentnosti u radu vlasti. Rezultat se dovodi u vezu upravo s tim nezadovoljstvom građana, ali i s dugotrajnim, organizovanim djelovanjem mladih.
Optužbe o nepravilnostima
Izbore su pratile i optužbe o nepravilnostima. Opozicija i studenti ukazivali su na moguće neregularnosti tokom glasanja. Vučić je takve tvrdnje nastojao umanjiti, ocjenjujući da su bez osnova.
Time je otvorena javna rasprava o integritetu izbornog procesa, koji je ključan za povjerenje građana u demokratske institucije. U društvu u kojem raste skepticizam prema vlastima, ovakve optužbe mogu imati dugoročne posljedice po političku stabilnost. Zato se ističe da bi sve navode trebalo ispitati, a javnost obavijestiti o ishodu provjera.
Šta slijedi nakon izbora
Rezultati postavljaju pitanja o formiranju vlasti, institucionalnoj odgovornosti i budućim političkim odnosima u Srbiji. Promijenjena politička scena, kako se navodi, otvara prostor i za nove koalicije i saradnju različitih političkih subjekata.
Od svih učesnika u procesu očekuje se da preispitaju svoje strategije i prilagode se potrebama građana. Kako će se političke strukture postaviti prema ishodu glasanja, tek će se vidjeti u narednom periodu.
Za građane je u ovom trenutku najvažnije pratiti provjerene informacije: službene rezultate Republičke izborne komisije, reakcije političkih aktera i odgovore nadležnih institucija na optužbe o nepravilnostima. Upravo ti elementi, kako se ocjenjuje, uticat će na političku stabilnost zemlje u godinama koje dolaze.
data-nosnippet>
