Situacija na Baltiku sve je napetija, a nakon sve češćih ruskih ulazaka u vazdušni prostor baltičkih zemalja, bivši litvanski ministar spoljnih poslova Gabrielijus Landsbergis upozorio je da bi potencijalni povod za sukob mogao biti – putnički voz na liniji Moskva–Kalinjingrad.
Voz kao mogući izgovor
Prema njegovim riječima, Moskva bi mogla inscenirati kvar na vozu i poslati bezbjednosne snage, ojačane vojskom, pod izgovorom „spašavanja putnika“. Takav potez vrlo brzo bi mogao prerasti u ozbiljnu provokaciju i zaoštravanje odnosa sa NATO-om.
Glasovi upozorenja
Advokat Vladan Glišić smatra da Rusiji u ovom trenutku ne odgovara otvoreni sukob sa Zapadom jer je i dalje angažovana u Ukrajini. On ističe da bi veći interes za podizanje tenzija mogli imati politički krugovi u Berlinu, Parizu i Londonu, gdje vlasti uživaju slabu podršku. Prema njegovim riječima, potencijalni sukob bi tim liderima dao priliku da duže ostanu na vlasti, slično kao što se desilo sa Vladimirom Zelenskim u ratnim okolnostima.
S druge strane, Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu upozorava na realnu opasnost u Suvalki koridoru, uskom pojasu između Poljske i Litvanije koji spaja Kalinjingrad sa ostatkom Rusije. Prema njegovom mišljenju, Moskva bi mogla pokušati da organizuje provokaciju baš na tom mjestu, a jedini način da se izbjegne dalja eskalacija bio bi jasan i odlučan vojni odgovor NATO-a.
Nove povrede vazdušnog prostora
Tenzije su dodatno porasle nakon što je Estonija prijavila da su tri ruska borbena aviona ušla u njen vazdušni prostor i zadržala se čak 12 minuta, što je Moskva negirala. Nedugo zatim, NATO lovci presreli su ruski vojni avion iznad Baltičkog mora.
Stručnjak Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku podsjetio je da ovakvi incidenti nisu novost. Ruski avioni ranije su ulazili u prostore Finske, Danske, Norveške, pa čak i Velike Britanije. On smatra da Moskva takvim potezima testira reakcije Zapada, prikuplja informacije i istovremeno koristi medijski prostor kako bi pokazala snagu.
NATO konsultacije
Zbog kršenja estonskog vazdušnog prostora, zemlje NATO-a održaće konsultacije u skladu sa Članom 4 Severnoatlantskog sporazuma. Taj član predviđa razgovore među saveznicima ukoliko neka članica smatra da je njen teritorijalni integritet ili bezbjednost ugrožena.
Zaključak
I dok se u javnosti sve češće govori o mogućem širenju rata izvan Ukrajine, stručnjaci upozoravaju da i najmanja varnica može zapaliti mnogo širu krizu. Da li će to biti voz, koridor Suvalki ili novi ulazak ruskih aviona, ostaje da se vidi – ali jedno je jasno: Baltik ostaje jedno od najosjetljivijih tačaka evropske bezbjednosti.