Vrhovna javna tužiteljica Srbije Zagorka Dolovac donijela je 29. oktobra 2023. godine obavezno uputstvo o očuvanju i zaštiti službene dokumentacije u državnim institucijama. Cilj je jačanje integriteta i transparentnosti u radu javnih organa.
Odluka stiže u trenutku kada se u javnosti sve češće postavlja pitanje koliko su važna dokumenta zaštićena. Službeni spisi sadrže podatke o raznim aspektima javnog života, pa se njihovo čuvanje smatra jednim od temelja funkcionisanja institucija.
Šta nalaže uputstvo
Uputstvo je upućeno svim glavnim javnim tužiocima i licima koja vrše njihove dužnosti. Njime se nalaže hitno angažovanje policijskih snaga kako bi se spriječilo moguće uništavanje službenih spisa.
Mjera je, kako se navodi, direktan odgovor na nedavne izvještaje o sumnjama u uništavanje dokumenata u raznim državnim institucijama, među kojima su banke i bezbjednosne agencije.
Zašto je zaštita dokumentacije važna
Službena dokumentacija nije samo administrativna obaveza. Spisi i evidencije često su osnov za utvrđivanje činjenica, provjeru zakonitosti rada institucija i utvrđivanje odgovornosti u sudskim i drugim postupcima.
Kada se takav materijal uništi ili nestane, teško je rekonstruisati šta se i kako dogodilo. Zbog toga se zaštita dokumenata u pravnim sistemima smatra preduslovom povjerenja u rad javnih organa.
Obaveza obavještavanja
Prema novom uputstvu, tužioci su dužni da odmah obavijeste nadležne organe čim se pojavi bilo kakva sumnja. To se posebno odnosi na djela koja uključuju oduzimanje ili uništavanje službenih pečata ili dokumenata, a ona su definisana članom 328. Krivičnog zakonika Srbije.
U praksi to znači da će se od tužilaca očekivati oprez i brza reakcija. Cilj je da se prijetnje po integritet službene dokumentacije otkriju i zaustave što prije.
Prethodno uputstvo o kontroli rada
Novo uputstvo stiglo je samo dan nakon što je vrhovna javna tužiteljica izdala prethodno obavezno uputstvo za svih 89 javnih tužilaštava u Srbiji. Ono predviđa mogućnost kontrole njihovog rada.
Prema tom dokumentu, posebna komisija iz Vrhovnog javnog tužilaštva može zatražiti uvid u bilo koji predmet. Time se nastoji obezbijediti ujednačeno postupanje, veća efikasnost i manja mogućnost zloupotreba, kao i skraćivanje postupaka koji su se u prošlosti nesrazmjerno dugo vukli.
Istraga u PIO fondu
U istom periodu, posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pokrenulo je istragu protiv direktora PIO fonda Relje Ognjenovića i njegovih saradnika. Povod je navodno uništavanje službene dokumentacije.
Prijave su privukle veliku pažnju javnosti, jer se odnose na dokumente koji su ključni za rad fonda. Indicije ukazuju na to da su članovi Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) sačuvali nekoliko vreća s uništenim materijalom.
Tužilaštvo je zatražilo prikupljanje tih vreća radi obezbjeđivanja dokaza. Očekuje se i da će biti obavljeni razgovori s osobama koje su ih preuzele.
Važno: prijave nisu presuda
Istragom treba utvrditi sve okolnosti koje su dovele do navodnog uništavanja dokumentacije u PIO fondu. Prijave se ne smiju shvatiti kao konačna presuda niti kao potvrda krivičnog djela dok tužilaštvo ne završi analizu dokaza.
Ovo je u skladu s opštim pravnim načelom da se niko ne smatra krivim dok se to ne dokaže u propisanom postupku. Do tada, sve navode treba posmatrati kao predmet provjere, a ne kao utvrđene činjenice.
Ukoliko se utvrde nepravilnosti, to bi moglo imati dalekosežne posljedice po reputaciju fonda i povjerenje građana u sistem.
Šta to znači za građane
Za građane je ovakva tema važna jer se odluke institucija, od ostvarivanja prava do vođenja postupaka, oslanjaju na dokumentaciju koju one čuvaju. Njena sigurnost je, drugim riječima, i pitanje sigurnosti njihovih vlastitih prava.
Praktičan savjet je da građani, kad god je moguće, čuvaju kopije dokumenata koje predaju institucijama, kao i potvrde o predaji zahtjeva. Ako imaju saznanja o mogućoj zloupotrebi, mogu se obratiti nadležnom tužilaštvu ili policiji.
Šta dalje
Slučaj otvara i širu raspravu o potrebi jasnih procedura i protokola za zaštitu dokumentacije i upravljanje njom. Uništavanje spisa može ozbiljno narušiti integritet pravosudnog sistema, ali i povjerenje građana u institucije.
Uputstvo Zagorke Dolovac poručuje da su pravosudni organi svjesni mogućih prijetnji i spremni da reaguju. Ostaje da se vidi hoće li ono u narednim danima i sedmicama dovesti do konkretnijih mjera.
Građani, s druge strane, imaju pravo na pristup informacijama i na zaštitu vlastitih podataka. Javne institucije moraju osigurati da ostanu odgovorne prema onima kojima služe.
