Politolog Jasmin Mujanović objavio je analizu o ustavno-pravnim i političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini u američkom pravnom časopisu Harvard Journal of Law & Public Policy: Per Curiam. Kako prenosi „Slobodna Bosna“, tekst obuhvata niz tema, od ustavnog uređenja države do budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).
Poseban fokus stavljen je na političko djelovanje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Autor se osvrće i na pokušaje da se određene politike iz tog entiteta predstave kao dio šire zapadne konzervativne tradicije.
Mujanović u tekstu razmatra argumente američkih autora Josepha E. Schmitza i Briana T. Kennedyja, koji su ranije analizirali Dodikovu političku poziciju i njegov odnos prema institucijama BiH.
Ustav BiH i evropski standardi
Jedan od ključnih dijelova analize odnosi se na ustavni poredak BiH i obaveze koje proizlaze iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. Autor se poziva na odredbe Ustava BiH, ali i na presude Evropskog suda za ljudska prava.
Među njima je i predmet „Sejdić-Finci“, koji se odnosi na pitanje diskriminacije u izbornom sistemu. Tekst razmatra i evropske zahtjeve pred Bosnom i Hercegovinom, posebno u vezi s reformom institucija, jačanjem pravne sigurnosti i usklađivanjem domaćeg sistema s evropskim standardima.
Budućnost OHR-a i neriješena pitanja
Posebna pažnja posvećena je uslovima poznatim kao agenda „5+2“, koji čine okvir za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Među ključnim pitanjima navode se državna i vojna imovina, vladavina prava, stabilnost institucija i druga pitanja važna za funkcionisanje države.
Prema navodima iz analize, dugotrajni politički sporovi i neslaganja među domaćim akterima usporavaju ispunjavanje preostalih uslova. U tom kontekstu spominju se političke pozicije Milorada Dodika i Dragana Čovića, čiji stavovi o pojedinim državnim pitanjima često izazivaju različite reakcije u domaćoj i međunarodnoj javnosti.
Ekonomski i demografski izazovi Republike Srpske
Mujanović se osvrnuo i na ekonomske i demografske probleme u Republici Srpskoj. Razmatraju se smanjenje broja stanovnika, javni dug, odnos broja zaposlenih i penzionera te ukupno stanje javnih finansija.
U tekstu se navode određene procjene i poređenja. Uz to stoji napomena da pojedini statistički podaci zahtijevaju dodatnu provjeru kroz zvanične izvore kako bi se osigurala njihova potpuna preciznost.
Odnosi s Kinom i Rusijom
Dio analize posvećen je odnosima institucija Republike Srpske s međunarodnim partnerima, posebno u kontekstu saradnje s Kinom i Rusijom. Autor razmatra pitanja vezana za pojedine projekte i ugovore, uključujući navode o saradnji u oblasti cyber-sigurnosti, kao i šire političke posljedice takvih odnosa.
Tekst se bavi i time kako različiti međunarodni odnosi mogu utjecati na interese Sjedinjenih Američkih Država i zapadnih partnera na Balkanu.
Bonske ovlasti i odluke visokog predstavnika
Jedno od važnijih pravnih pitanja u analizi tiče se uloge visokog predstavnika i korištenja bonskih ovlasti. Mujanović razmatra pravni okvir djelovanja OHR-a i njegovu ulogu u provođenju civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma. Osvrće se i na različita tumačenja zakonitosti pojedinih odluka međunarodnog predstavnika.
Posebno se analiziraju pravni i politički argumenti vezani za odluke koje se tiču Milorada Dodika, kao i reakcije koje su te odluke izazvale.
Konzervativna politika i odnos prema BiH
U završnom dijelu analize obrađuje se odnos dijela zapadne konzervativne politike prema Bosni i Hercegovini. Mujanović poredi stavove američkih i britanskih konzervativnih političara iz 1990-ih godina sa savremenim pokušajima da se određene politike iz BiH povežu sa zapadnim konzervativnim vrijednostima.
Zaključak je usmjeren na pitanje budućnosti zemlje. Naglašavaju se važnost očuvanja mira, stabilnosti institucija i nastavka evropskih i euroatlantskih integracija.
Šta analiza znači za domaću javnost
Objavljivanje ovakvog teksta u američkom pravnom časopisu pokazuje da se pitanja ustavnog uređenja BiH, uloge OHR-a i odnosa domaćih političkih aktera s međunarodnom zajednicom razmatraju i u akademskim i stručnim krugovima izvan zemlje.
Važno je naglasiti da je riječ o autorskoj analizi koja izražava stavove njenog autora, a ne o zvaničnom stavu bilo koje institucije. Čitaoci bi je zato trebali posmatrati kao jedan od priloga raspravi, a ne kao konačan sud o spornim pitanjima.
Kako se navodi u analizi, politički procesi u BiH i dalje ostaju povezani s pitanjima ustavnog uređenja, vladavine prava i odnosa domaćih institucija s međunarodnom zajednicom.
