Zdravlje creva je osnova opšteg zdravlja. Način na koji se hranimo ima ogroman uticaj na to kako se naš probavni sistem ponaša, reaguje i funkcioniše. Crijeva nisu samo organi za varenje – ona su i važan deo imunološkog sistema, raspoloženja i energije koju svakodnevno nosimo.
Bolesti creva obuhvataju čitav niz stanja, od blagih i prolaznih tegoba, do hroničnih poremećaja koji zahtevaju ozbiljne promjene u načinu života, terapiju, pa ponekad i hirurške intervencije. Prema riječima prof. dr Aleksandre Pavlović Marković, renomirane gastroenterološkinje, gotovo svaki peti čovek ima neki vid problema sa crijevima – i često ni ne zna kako da ih prepozna na vrijeme.
Ona ističe da je u čak 80% slučajeva riječ o funkcionalnim poremećajima. To znači da simptomi postoje, ali ne postoji konkretna organska bolest koju bi nalazi pokazali. “To je, na neki način, dobra vijest, jer nema ozbiljnih oštećenja, ali i dalje može ozbiljno remetiti svakodnevni život,” objašnjava doktorka. Kada se isključe svi ozbiljni uzroci, pacijenti obično osjete olakšanje – ali i potrebu da nauče kako upravljati svojim tegobama.
Najčešći uzroci i kako ih razlikovati
U 20% slučajeva riječ je o organskim oboljenjima kao što su čir, hronične upalne bolesti crijeva, karcinom ili problemi sa jetrom. Ali kada se rezultati nalaza vrate uredni, a tegobe i dalje traju, govorimo o funkcionalnim smetnjama – poput sindroma nervoznog crijeva.
Ako je pogođen gornji dio sistema, simptomi uključuju nadutost, mučninu, bol u želucu ili povremeno povraćanje. Kada se problemi nalaze u donjem dijelu, simptomi se češće odnose na stolicu – zatvor, dijareju ili njihovo naizmjenično smjenjivanje.
Sindrom nervoznog crijeva posebno je izazovan jer nema jasan uzrok. Ipak, zna se da veliki uticaj imaju stres, genetika, ishrana, fizička neaktivnost i način života. “Često ponavljam da bi više od 60% pacijenata izbjeglo ove probleme kada bi se držali osnovnih pravila zdrave ishrane i više kretali,” naglašava dr Pavlović Marković.
Kako izgleda zdraviji režim za creva
Higijensko-dijetetski režim znači: više povrća, manje obrađenih namirnica, kvalitetna i uravnotežena ishrana. Meso se ne mora izbacivati, ali treba birati nemasne izvore i ne pretjerivati. Ukoliko neka namirnica, pa makar bila i zdrava, izaziva nelagodnost – slušajte svoje tijelo. Mahunarke poput pasulja ili leblebija, iako hranljive, često izazivaju nadutost kod osjetljivih osoba.
Dobra vijest je da se funkcionalni poremećaji uglavnom ne smatraju opasnima. Njihova dijagnoza najčešće se postavlja jednostavnim razgovorom i osnovnim pregledom. “Polovina dijagnoze dolazi iz razgovora i fizikalnog pregleda,” kaže doktorka. Osim toga, rade se osnovne analize, testovi na krv u stolici, hormoni štitne žlijezde i eventualno dodatne pretrage – ali često bez potrebe za invazivnim metodama.
Kada su simptomi znak za uzbunu
Postoje i trenuci kada se mora reagovati odmah. Ako se pojavi krv u stolici, nagli gubitak kilograma ili anemija, to su signali koji zahtijevaju detaljnije pretrage poput kolonoskopije. “Vrlo često se ispostavi da je riječ o hemoroidima, ali te simptome nikada ne smijemo ignorisati,” upozorava doktorka Pavlović Marković.
Zdravlje crijeva je svakodnevna briga
U najvećem broju slučajeva, problemi sa crijevima nisu ozbiljni, ali to ne znači da ih treba zanemariti. Promjene u ishrani, redovna fizička aktivnost i smanjenje stresa mogu učiniti čuda. Naučiti svoje tijelo, pratiti reakcije na određene namirnice i ponašati se prema sebi s pažnjom – to je prvi korak ka zdravijim crijevima i boljem osjećaju svakog dana.
Ako se ipak jave simptomi koji traju, važno je reagovati – bez panike, ali i bez odlaganja.