Evropa ulazi u period značajnih promjena kada su u pitanju vozačke dozvole. Novi prijedlozi Evropske unije imaju za cilj veću sigurnost na cestama, manje birokratije i prilagođavanje digitalnom dobu. Ipak, dok jedni pozdravljaju modernizaciju, drugi – posebno stariji vozači – s razlogom izražavaju zabrinutost.
📱 Digitalna vozačka dozvola – administracija u jednom kliku
Najkonkretnija i najpozitivnija novost je uvođenje digitalne vozačke dozvole, dostupne putem mobilnog telefona. Vozači će moći dokazati svoj status jednostavnim prikazom dozvole na ekranu, bez obaveze nošenja fizičke kartice.
Digitalna verzija donosi brojne prednosti:
lakšu provjeru valjanosti u drugim državama EU,
manji rizik od gubitka ili krađe dokumenta,
jednostavnije obnavljanje dozvole,
bržu administraciju prilikom preseljenja.
Klasične plastične dozvole neće nestati, ali digitalna opcija postaje ključan korak ka modernijem i povezanijem sistemu na nivou cijele Unije.
⏳ Kraći rok važenja za vozače starije od 65 godina
Najviše rasprava izazvala je preporuka da se vozačima starijim od 65 godina skrati važenje dozvole. Umjesto dosadašnjih 10 ili 15 godina, nove dozvole mogle bi vrijediti 5 godina – ili čak kraće, zavisno od odluke svake države.
Iako neke zemlje poput Finske i Nizozemske već imaju obavezne zdravstvene preglede, nova pravila državama daju veću slobodu u uvođenju dodatnih kontrola. Kritičari upozoravaju da se time ne uzimaju u obzir individualne razlike među vozačima.
🧓 Reakcije javnosti – diskriminacija ili briga o sigurnosti?
Udruženja koja zastupaju starije građane, uključujući AGE Platform Europe, upozorila su da bi automatska ograničenja na osnovu dobi mogla predstavljati oblik diskriminacije. Ističu da starost sama po sebi nije pokazatelj vozačke sposobnosti.
Prema njihovim riječima, posljedice bi mogle biti ozbiljne:
smanjena mobilnost starijih osoba,
gubitak samostalnosti, naročito u ruralnim sredinama,
povećan osjećaj izolacije.
„Dob ne smije biti jedini kriterij“, poručuju organizacije, zagovarajući individualne procjene.
⚠️ Argumenti stručnjaka za sigurnost saobraćaja
S druge strane, prometni stručnjaci naglašavaju da cilj nije ograničavanje prava, već prevencija. Kako stanovništvo stari, raste broj vozača starije dobi, a s godinama se češće javljaju problemi s vidom, sluhom i refleksima.
Prema njihovom mišljenju, redovne provjere mogu smanjiti rizik od nesreća i povećati ukupnu sigurnost svih učesnika u saobraćaju.
🗓️ Kada promjene stupaju na snagu?
Nova pravila još nisu aktivna. Evropski parlament i Vijeće EU ostavili su rok od oko pet i po godina za njihovu primjenu. Svaka država članica sama odlučuje hoće li:
uvesti kraći rok za starije vozače,
i koliki će taj rok biti – 5, 7 ili 10 godina.
Drugim riječima, ograničenja nisu obavezna, već preporučena.
🌍 Šta to znači za regiju?
Hrvatska i susjedne zemlje još nisu objavile konkretne planove. Pretpostavlja se da će većina uvesti kombinovani model – kraći rok važenja uz obavezne ljekarske preglede.
U Sloveniji se dozvole već obnavljaju svake tri do pet godina, dok Mađarska ima redovne kontrole vida i sluha. Sličan pristup mogao bi biti primijenjen i u ostatku regije.
⚖️ Potreba za ravnotežom
Prekratki rokovi mogli bi donijeti dodatne troškove, opteretiti zdravstveni sistem i smanjiti pokretljivost starijih građana. Zato stručnjaci predlažu uravnotežen model koji uključuje:
individualne zdravstvene procjene,
edukaciju starijih vozača,
subvencionirane preglede,
digitalne baze podataka povezane na nivou EU.
Takav sistem bi procjenjivao sposobnost, a ne godine.
🔚 Između napretka i dilema
Reforma vozačkih dozvola donosi digitalni napredak i jednostavniju administraciju, ali i ozbiljna pitanja o jednakosti i pravu na mobilnost. Izazov za EU bit će pronaći rješenje koje istovremeno štiti sigurnost na cestama i dostojanstvo starijih vozača.
data-nosnippet>