Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovo je oštro kritikovao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Povod su odluke o uvođenju savremenih tehnologija u izborni proces. Polemika je otvorena pred Opće izbore 2026. godine i već je prerasla u širi politički spor.
Dodik smatra da su odluke o finansiranju i uvođenju izbornih tehnologija donesene na način koji zadire u nadležnosti domaćih institucija. OHR i Centralna izborna komisija BiH tvrde da je cilj projekta veći integritet, transparentnost i pouzdanost izbornog procesa.
U centru spora 112,5 miliona KM
Za uvođenje novih izbornih tehnologija osigurano je 112,5 miliona KM. Prema navodima CIK-a BiH, riječ je o višegodišnjem projektu koji obuhvata biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Jedna od glavnih tačaka spora jeste upravo način na koji su ta sredstva osigurana. Dodik tvrdi da se takvim potezima zaobilaze predstavnici iz Republike Srpske i dovodi se u pitanje ravnopravnost unutar institucija BiH.
Riječ je o njegovom političkom stavu i tumačenju odluka. Nije utvrđena činjenica da će nove tehnologije uticati na izborni rezultat.
Najava odgovora Republike Srpske
Dodik je u svojim izjavama poručivao da će Republika Srpska reagovati na poteze koje njeno političko rukovodstvo smatra neprihvatljivim. Posebno oštro kritikovao je Schmidta, kojeg već duže vrijeme osporava kao visokog predstavnika. Kritike je uputio i široj ulozi međunarodne zajednice u donošenju odluka u BiH.
Istovremeno je u drugim javnim nastupima isticao da političku borbu želi voditi političkim sredstvima i da ne želi sukob.
Šta donose nove tehnologije
CIK BiH već je pokrenuo konkretne pripreme za primjenu novog sistema. Projekat uključuje uređaje za biometrijsku identifikaciju birača i sisteme za skeniranje glasačkih listića.
Prva pošiljka opreme stigla je u BiH 3. augusta 2026. godine. CIK je tom prilikom objavio da će isporuka biti obavljena u više faza.
Cilj je da se identitet birača pouzdanije provjerava, a da se glasovi evidentiraju uz dodatnu tehnološku kontrolu. Drugim riječima, sistem bi trebao smanjiti prostor za greške i sumnje u regularnost glasanja.
Schmidt: birači moraju imati povjerenja
Christian Schmidt javno je zastupao stav da nove tehnologije trebaju zaštititi integritet izbora i povećati transparentnost. U junu 2026. poručio je da birači moraju biti sigurni da će njihovi glasovi biti pravilno prebrojani i dodijeljeni kandidatima za koje su glasali.
Takav stav suprotan je Dodikovom tumačenju. Prema njemu, uvođenje tehnologije i način finansiranja projekta predstavljaju političko zadiranje u izborni proces.
Od tehničkog pitanja do političkog sukoba
Ono što je u početku predstavljeno kao modernizacija izbora pretvorilo se u širu raspravu o nadležnostima institucija BiH, položaju Republike Srpske i ulozi OHR-a.
CIK je još 2025. godine objavio javnu nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića. Pripreme za njegovu primjenu nastavljene su tokom 2026. Projekat se, dakle, nije pojavio preko noći, nego je godinama u procesu.
Šta to znači za birače
Biometrijska identifikacija podrazumijeva provjeru identiteta birača putem uređaja, dok skeniranje listića znači da se glasački listići elektronski evidentiraju. Takav pristup, kako navode institucije koje ga zagovaraju, treba otežati greške i smanjiti prostor za sumnje u regularnost glasanja.
Za građane je zato važno da informacije o načinu glasanja prate iz provjerenih izvora, prije svega putem saopćenja Centralne izborne komisije BiH. Politički sporovi o nadležnostima i finansiranju ne mijenjaju činjenicu da se pripreme za primjenu sistema već odvijaju, a isporuka opreme obavlja se u fazama.
Tenzije se nastavljaju
Dodikove izjave pokazuju da u SNSD-u i dalje postoji snažno protivljenje načinu na koji OHR interveniše u pojedinim pitanjima u BiH. OHR, s druge strane, uvođenje izbornih tehnologija predstavlja kao mjeru koja treba doprinijeti slobodnijim, transparentnijim i vjerodostojnijim izborima.
Zbog toga pitanje novih izbornih tehnologija više nije samo tehničko. Ono je postalo još jedna velika tačka političkog spora pred Opće izbore 2026. godine, a o njemu će se, kao i o samom izbornom procesu, u narednom periodu još govoriti.
