Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovo je oštro kritikovao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, ovaj put zbog načina na koji su donesene odluke o uvođenju savremenih tehnologija u izborni proces. Spor je otvoren uoči Općih izbora 2026. godine i već je prerastao u širu političku raspravu.
Dodik smatra da odluke o finansiranju i uvođenju izbornih tehnologija predstavljaju zadiranje u nadležnosti domaćih institucija. OHR i Centralna izborna komisija BiH, s druge strane, tvrde da je cilj projekta povećanje integriteta, transparentnosti i pouzdanosti izbornog procesa.
Novac u centru spora
Za uvođenje novih izbornih tehnologija osigurano je 112,5 miliona KM. Prema navodima Centralne izborne komisije BiH, riječ je o višegodišnjem projektu koji obuhvata biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Upravo je način na koji su ta sredstva osigurana postao jedna od glavnih tačaka spora. Dodik tvrdi da se takvim potezima zaobilaze predstavnici iz Republike Srpske, čime se, kako smatra, dovodi u pitanje ravnopravnost unutar institucija BiH.
Riječ je o njegovom političkom stavu i tumačenju odluka. Nije utvrđena činjenica da će nove tehnologije uticati na izborni rezultat.
Najava reakcije Republike Srpske
Dodik je u svojim izjavama poručivao da će Republika Srpska reagovati na poteze koje njeno političko rukovodstvo smatra neprihvatljivim. Najoštrije je kritikovao Schmidta, kojeg već duže vrijeme osporava kao visokog predstavnika, a primjedbe je uputio i široj ulozi međunarodne zajednice u donošenju odluka u BiH.
Istovremeno je u drugim javnim nastupima isticao da političku borbu želi voditi političkim sredstvima i da ne želi sukob.
Šta donose nove tehnologije
Centralna izborna komisija BiH već je pokrenula konkretne pripreme za primjenu novog sistema. Projekat uključuje uređaje za biometrijsku identifikaciju birača, ali i sisteme za skeniranje glasačkih listića.
Prva pošiljka opreme stigla je u BiH 3. augusta 2026. godine. CIK je tom prilikom saopćio da će isporuka biti obavljena u više faza.
Cilj je, kako se navodi, da se identitet birača pouzdanije provjerava, a da se glasovi evidentiraju uz dodatnu tehnološku kontrolu. Drugim riječima, sistem bi trebao smanjiti prostor za greške i sumnje u regularnost glasanja.
Schmidt: birači moraju imati povjerenja
Christian Schmidt javno je zastupao stav da nove tehnologije trebaju zaštititi integritet izbora i povećati transparentnost. U junu 2026. poručio je da birači moraju biti sigurni da će njihovi glasovi biti pravilno prebrojani i dodijeljeni kandidatima za koje su glasali.
Takav stav suprotan je Dodikovom tumačenju, prema kojem uvođenje tehnologije i način finansiranja projekta predstavljaju političko zadiranje u izborni proces.
Od tehničkog pitanja do političkog sukoba
Ono što je u početku predstavljeno kao modernizacija izbora pretvorilo se u još jednu raspravu o nadležnostima institucija BiH, položaju Republike Srpske i ulozi OHR-a.
CIK je još 2025. godine objavio javnu nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića. Pripreme za njegovu primjenu nastavljene su tokom 2026., što znači da se projekat nije pojavio preko noći, nego je već duže u procesu.
Šta to znači za birače
Za građane je najvažnije da se pitanje izbornih tehnologija ne svede samo na politička prepucavanja. Biometrijska identifikacija i skeniranje listića direktno se tiču načina na koji će se na biračkim mjestima provjeravati identitet birača i evidentirati njihovi glasovi.
Zato će tok pripreme, isporuke opreme i način na koji će CIK objašnjavati novi sistem biti jednako važni kao i političke poruke koje stižu iz različitih tabora. Što se bude više znalo o tome kako sistem funkcioniše, to će biti manje prostora za nagađanja.
Tenzije se nastavljaju
Dodikove izjave pokazuju da u SNSD-u i dalje postoji snažno protivljenje načinu na koji OHR interveniše u pojedinim pitanjima u BiH. OHR, s druge strane, uvođenje izbornih tehnologija predstavlja kao mjeru koja treba doprinijeti slobodnijim, transparentnijim i vjerodostojnijim izborima.
Zbog toga pitanje novih izbornih tehnologija više nije samo tehničko. Postalo je još jedna velika tačka političkog spora pred Opće izbore 2026. godine, a građani će o njemu, kao i o samom izbornom procesu, u narednom periodu imati priliku čuti još mnogo toga.
