Nova anketa javnog mnijenja u Srbiji pokazuje da bi Studentska lista na izborima osvojila 49,1 posto glasova, dok bi SNS Aleksandra Vučića bio drugi sa 37,7 posto. Istraživanje je završeno 19. oktobra 2026. godine, a provedeno je na reprezentativnom uzorku od 2.400 birača.
Prema rezultatima, podrška vanparlamentarnim i novim političkim opcijama snažno raste. Zbog toga se u izvještajima o anketi govori o mogućem historijskom preokretu na političkoj sceni Srbije.
SNS drugi, sa zaostatkom od 11,4 poena
SNS je do sada u svim anketama bio na prvom mjestu. Prema ovom istraživanju zauzima drugu poziciju, a ispred njega je Studentska lista, koja se približava tački u kojoj bi mogla samostalno formirati vlast.
Razlika između dvije liste iznosi 11,4 procentna poena u korist Studentske liste. Prema podacima iz ankete, to mijenja dosadašnju sliku odnosa snaga.
Tradicionalne stranke ispod izbornog praga
Pored rezultata Studentske liste, najveće iznenađenje ankete je slabljenje tradicionalnih političkih aktera. Stranke koje su nekada bile ključni igrači, prema ovim podacima, nalaze se daleko ispod izbornog praga.
To znači da bi, ako bi se rezultati ankete pokazali tačnim, ostale bez zastupnika u Skupštini. Izuzetak su manjinske stranke, poput SVM-a, na koje se izborni prag ne primjenjuje na isti način.
Projekcija mandata: apsolutna većina za Studentsku listu
Na osnovu procenata objavljena je i prva kalkulacija raspodjele mandata u Skupštini, koja ima ukupno 250 zastupničkih mjesta. Prema toj projekciji, u parlament bi ušle samo tri liste, uz manjinske stranke.
Studentska lista bi, prema kalkulaciji, osvojila oko 139 mandata. Tako bi prešla granicu od 126 mandata, koliko je potrebno za natpolovičnu većinu. SNS bi dobio oko 107 mandata.
Izlaznost i broj glasova
U izvještaju se navodi da bi, prema trenutnoj atmosferi, ukupna izlaznost mogla preći 4,4 miliona građana. U tom slučaju Studentska lista bi osvojila više od 2,3 miliona glasova.
Riječ je o procjeni koja se zasniva na ovoj anketi i trenutnom raspoloženju birača, a ne o konačnom ishodu glasanja.
Šta ove brojke znače, a šta ne
Anketa nije izborni rezultat. Ona predstavlja presjek raspoloženja birača u određenom periodu, u ovom slučaju do 19. oktobra 2026. godine. Raspoloženje se do dana glasanja može promijeniti, a odluka o izlasku na birališta često presudno utiče na konačan ishod.
U objavljenom materijalu nije navedeno koja je agencija ili organizacija provela istraživanje, niti ko ga je naručio. Upravo takvi podaci obično pomažu čitaocima da ocijene pouzdanost ankete, pa ih je korisno potražiti prije donošenja zaključaka.
Mandati koji se navode u projekciji procjena su izračunata na osnovu procenata iz ankete. Stvarna raspodjela zavisi od konačnog broja glasova, izlaznosti i toga koje liste zaista pređu izborni prag.
Zašto je ova anketa privukla pažnju
Posebno se izdvajaju dva podatka. Prvi je da bi nova politička opcija mogla samostalno osvojiti većinu u parlamentu. Drugi je da bi stranke koje su dugo dominirale političkom scenom mogle ostati izvan Skupštine.
Ako bi se takav raspored snaga potvrdio na izborima, to bi značilo duboku promjenu u političkom životu Srbije. Do tada će ove brojke vjerovatno ostati jedna od glavnih tema političkih rasprava i novih istraživanja javnog mnijenja.
Čitaoci bi pri tumačenju ovakvih rezultata trebali imati na umu razliku između anketa i stvarnih izbora. Tek konačni rezultati glasanja pokazuju kako su birači zaista odlučili.
