Topli dani donose opušteniju atmosferu, ali i ozbiljne zdravstvene rizike – posebno ako zaboravimo kako vrućine utiču na naš organizam. Prof. dr. Ranko Raičević, ugledni neurolog i predsjednik Društva neurologa Srbije, upozorava na greške koje svakodnevno pravimo tokom ljeta – greške koje, iako djeluju bezazleno, mogu imati ozbiljne posljedice, čak i za inače zdrave ljude.
Kako vrućina utiče na mozak i srce
Visoke temperature opterećuju cirkulaciju – šire se krvne žile koje snabdijevaju važne organe poput mozga, srca i bubrega, što može dovesti do pada krvnog pritiska i problema sa snabdijevanjem mozga kiseonikom (hipoksije). U težim slučajevima, to može izazvati i moždani udar, naročito kod osoba koje već boluju od kardiovaskularnih bolesti.
Najveće ljetne greške: Šta izbjegavati
Prema riječima dr. Raičevića, nekoliko pogrešnih navika dodatno povećava rizik tokom toplih dana:
-
Boravak na suncu između 10 i 16 sati
UV zračenje je tada najintenzivnije, a organizam najviše izložen stresu. -
Nedovoljna hidratacija
Gazirana pića, iako zvuče osvježavajuće, mogu uzrokovati poremećaje srčanog ritma zbog sadržaja natrija i kalijuma. Umjesto toga, preporučuje se obična, negazirana voda. -
Alkohol po vrućini
Alkohol širi krvne sudove, povećava efekat toplote i smanjuje učinkovitost kiseonika u tijelu – što može biti opasno i za zdrave ljude, a posebno za one sa srčanim problemima.
Simptomi koje ne treba ignorisati
Jedan od znakova da organizam ne podnosi vrućinu jeste pulsirajuća glavobolja ujutro. Kako objašnjava dr. Raičević, uzrok može biti loš san usljed vrućine, često buđenje zbog žeđi, ali i promjene u električnom i ionskom sastavu atmosfere koje utiču na nervni sistem.
Klima-uređaji – saveznik ili neprijatelj?
Iako klimatizacija pomaže u stvaranju ugodnijeg prostora, nepravilna upotreba može donijeti više štete nego koristi. Najčešće greške uključuju:
-
Preniska temperatura u zatvorenom prostoru
Razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bi smjela prelaziti 5–6 stepeni. Nagli prelazak iz hladnog u toplo (ili obrnuto) šokira tijelo i može izazvati respiratorne infekcije, bolove u mišićima i slabiji imunitet. -
Korištenje klime tokom spavanja
Noćno hlađenje prostorije može poremetiti ritam spavanja i izazvati ukočenost, glavobolju ili upale. -
Prehladne trgovine i kancelarije
Javni prostori često su rashlađeni i do 18 stepeni, što je daleko ispod preporučene granice. Umjesto osvježenja, ulazak u takve prostore stvara stres za organizam.
Savjeti za zdravo ljeto
Na kraju, prof. Raičević daje nekoliko jednostavnih, ali ključnih preporuka:
-
Izbjegavajte sunce u najtoplijem dijelu dana
-
Pijte mnogo negazirane vode
-
Ograničite ili potpuno izbjegavajte alkohol
-
Klimu koristite pažljivo – neka razlika bude umjerena
-
Ne zanemarujte simptome poput glavobolje, umora ili vrtoglavice
Zdravlje nema sezonsku pauzu
Iako sunce, more i ležernost nose brojne benefite, ljeto nije bezazleno kada je riječ o zdravlju. Pogrešni obrasci ponašanja mogu imati ozbiljne posljedice, posebno za djecu, starije osobe i hronične bolesnike. Uz malo pažnje, svijesti i pridržavanja savjeta stručnjaka, topli dani mogu proći bez rizika – baš onako kako bi i trebalo.
