BONUS TEKST:
🍬 Zanimljivosti o karameli:
-
Karamela nije jednoznačna
Postoji više vrsta karamela – mekana karamela, tvrda karamela, karamel sos, pa čak i slana karamela. Razlika je u temperaturi kuvanja i dodacima poput putera, pavlake ili soli. -
Nastaje hemijskim procesom karamelizacije
Kada se šećer zagreva iznad 170°C, on se topi i počinje da menja boju, ukus i teksturu – taj proces se zove karamelizacija. Nije isto što i topljenje šećera – to je zapravo hemijska reakcija. -
Prva karamela bila je tvrda
Prve verzije karamele pojavile su se u 17. veku u Americi, ali su bile tvrde bombone bez mlečnih dodataka. Tek kasnije su u njih počeli dodavati mleko i puter da bi dobili mekaniju teksturu. -
Karamela je „majka“ mnogih slatkiša
Karamela je osnova za mnoge popularne slatkiše – kao što su Twix, Snickers, Milky Way, i Crème brûlée. U mnogim desertima koristi se kao preliv, punjenje ili dekoracija. -
Slana karamela je francuski izum
Slana karamela (caramel au beurre salé) potiče iz Bretanje u Francuskoj, regije poznate po slanom puteru. Slatko-slani kontrast postao je globalni fenomen u slastičarstvu. -
Boja karamela ne znači „gotovo“
Prava karamelizacija zahteva precizno vreme i temperaturu. Ako se karamela kuva predugo – postaje gorka. Ako se ne kuva dovoljno – ostaje blaga i preslatka. Iskusni poslastičari često koriste termometar za šećer. -
Karamela može imati i zdraviji „twist“
Postoje verzije karamele bez rafinisanog šećera – napravljene od urmi, kokosovog šećera ili agave. I dalje je slatka, ali pogodna za ljude koji paze na unos šećera. -
U parfemima i kozmetici
Zbog bogatog, slatkog mirisa, aroma karamele se često koristi u mirisima, sapunima i losionima. Često se kombinuje s vanilom i tonkom u gurmanskim parfemima.