Milorad Dodik ponovo je izazvao pažnju javnosti izjavama o formiranju vlasti na državnom nivou, a posebno je odjeknula njegova poruka da ga privlači mogućnost da političkim protivnicima uzvrati zbog događaja iz prethodnog mandata. Predsjednik SNSD-a tvrdi da je njegova stranka nakon izbora 2018. godine dugo čekala na formiranje Vijeća ministara BiH te da je time izgubila značajan dio mandata. Sada najavljuje nove razgovore s HDZ-om BiH, zagovara širu koaliciju stranaka iz Republike Srpske i poručuje da ne očekuje brzo uspostavljanje vlasti. Njegove izjave ponovo su otvorile pitanje političkih odnosa između stranaka iz Republike Srpske i Federacije BiH.
„Privlači me da im nešto uzvratim“
Govoreći o političkim odnosima nakon izbora 2018. godine, Dodik se osvrnuo na dugotrajne pregovore koji su prethodili imenovanju Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
„Ali oni su nama ukrali godinu i po dana mandata kad je Zoran Tegeltija, kao Srbin, trebalo da bude predsjedavajući Vijeća. Privlači me ta situacija da im nešto uzvratim“, izjavio je Dodik.
Njegova poruka izazvala je pažnju jer dolazi u trenutku kada političke stranke već razgovaraju o budućem rasporedu snaga u institucijama Bosne i Hercegovine.
Ipak, u citiranoj izjavi Dodik nije precizirao koje bi konkretne političke poteze mogao povući niti je naveo tačan način na koji bi namjeravao uzvratiti.
Razgovori s HDZ-om BiH i nova koalicija
Dodik je najavio razgovore s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem o formiranju vlasti na državnom nivou. Dosadašnju saradnju dvije stranke opisao je kao partnerstvo koje je pokazalo kontinuitet, iako među njima postoje razlike u pojedinim političkim pitanjima.
Posebno je spomenuo različite stavove o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali je poručio da te razlike ne bi trebale automatski značiti prekid saradnje.
Istovremeno, Dodik zagovara širu političku platformu stranaka iz Republike Srpske. Prema njegovim riječima, u zajednički nastup u institucijama BiH trebali bi biti uključeni i predstavnici opozicije iz RS-a.
Smatra da bi takav pristup omogućio snažniju pregovaračku poziciju političkih predstavnika iz ovog entiteta.
Ostaje, međutim, otvoreno pitanje hoće li opozicione stranke prihvatiti njegov prijedlog i pod kojim uslovima bi bile spremne učestvovati u takvom dogovoru.
Šta se dogodilo nakon izbora 2018. godine?
Dodikove izjave odnose se na period nakon Općih izbora 2018. godine, kada je formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH trajalo znatno duže nego što se očekivalo.
Jedno od ključnih spornih pitanja bilo je usaglašavanje dokumenta povezanog s odnosima Bosne i Hercegovine i NATO-a. Dok su pojedini članovi Predsjedništva BiH insistirali na dogovoru o Godišnjem nacionalnom programu, Dodik se protivio takvom rješenju.
Kompromis je postignut u novembru 2019. godine, kada je dogovoren Program reformi BiH. Nakon toga uslijedilo je imenovanje Zorana Tegeltije za kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara, a novi saziv državne izvršne vlasti formiran je u decembru 2019. godine.
Taj period ostao je jedan od primjera dugotrajnog političkog zastoja u Bosni i Hercegovini. Dodik ga danas navodi kao razlog zbog kojeg smatra da bi politički odnosi u novom mandatu trebali biti drugačije postavljeni.
Izborni zakon i odnosi sa Sarajevom
Dodik je tokom razgovora govorio i o mogućim promjenama izbornog zakona i načinu funkcionisanja izborne komisije. Poručio je da će ova pitanja biti važna u budućim pregovorima o formiranju vlasti.
Osvrnuo se i na mogućnost svog eventualnog preuzimanja funkcije premijera Republike Srpske, navodeći da bi o kandidatu za predsjednika entitetske vlade odlučivao SNSD.
Njegove izjave ukazuju na to da će pregovori o formiranju vlasti biti praćeni raspravama o političkim uslovima, izbornim pravilima i raspodjeli odgovornosti u institucijama.
Hoće li doći do novih političkih sukoba?
Dodikove poruke o mogućem uzvraćanju SDA-u dodatno su zaoštrile političku retoriku, ali konkretni potezi koje bi mogao povući još nisu precizirani.
U narednom periodu mnogo toga zavisit će od razgovora SNSD-a i HDZ-a BiH, kao i od toga hoće li opozicione stranke iz Republike Srpske prihvatiti poziv na širi zajednički nastup.
Formiranje vlasti na državnom nivou i dalje zahtijeva političke dogovore između stranaka koje imaju različite prioritete i stavove o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Jedno je sigurno: najave novih pregovora i poruke o mogućem političkom uzvraćanju pokazuju da će odnosi među strankama i raspodjela vlasti biti među najvažnijim temama u narednom periodu.
Hoće li Dodik zaista povući konkretne poteze prema SDA-u ili je riječ o političkoj poruci pred nove pregovore, pokazat će naredni dani.