Paradajz se često slavi kao izuzetno korisna namirnica – bogat je vitaminom C, likopenom i drugim antioksidansima. Ipak, iako ima brojne prednosti, njegova konzumacija u većim količinama može izazvati određene zdravstvene probleme, naročito kod osoba sa već postojećim tegobama.
Kiselost kao izazov
Malo je poznato da paradajz spada u izrazito kisele namirnice. Upravo ta karakteristika može biti problematična za ljude s osjetljivim želucem ili hroničnim bolestima probavnog sistema. Nutricionisti upozoravaju da bi osobe s gastritisom, gastroezofagealnim refluksom (GERB) ili čestom gorušicom trebale ograničiti unos paradajza. Kiseline iz paradajza mogu dodatno iritirati sluznicu želuca i jednjaka, izazivajući peckanje, mučninu i nelagodu, naročito ako se konzumira sirov ili u obliku sosa.
Zglobovi pod pritiskom
Paradajz sadrži solanin, prirodni alkaloid koji se povezuje s pojavom bola i ukočenosti u zglobovima kod osjetljivih osoba. Kod ljudi koji već imaju reumatske bolesti ili artritis, veće količine paradajza mogu pogoršati simptome. Iako se ovo dešava rjeđe, nije neuobičajeno da osobe primijete bolove nakon česte konzumacije.
Opterećenje za bubrege
Kod ljudi sa bubrežnim bolestima, paradajz može predstavljati dodatno opterećenje. Bogat je oksalatima, jedinjenjima koja mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca. Takođe, sadrži i visoke količine kalijuma – minerala koji je važan za zdravlje, ali kod smanjene bubrežne funkcije može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući srčane aritmije.
Alergijske reakcije – rijetke, ali moguće
Iako paradajz nije visoko na listi najčešćih alergena, kod osjetljivih osoba može izazvati reakcije. Zbog prisustva histamina, može doći do crvenila kože, svraba, otoka, pa čak i problema s disanjem. Osobe koje već imaju sklonost ka alergijama, trebalo bi da obrate pažnju na eventualne simptome nakon konzumacije.
IBS i osjetljiva crijeva
Paradajz, naročito u sirovom obliku, može pogoršati simptome kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS). Zbog kiselosti i određenih komponenti koje mogu izazvati nadutost i gasove, preporučuje se oprez ili privremeno izbacivanje iz jelovnika kod pojačanih simptoma.
Za koga je paradajz ipak dobar?
Za većinu zdravih ljudi, umjerena konzumacija paradajza donosi brojne koristi. Likopen se dovodi u vezu sa smanjenjem rizika od karcinoma i bolesti srca, a vitamini koje paradajz sadrži doprinose jačanju imuniteta. Ipak, kao i sa svim drugim namirnicama – ključ je u ravnoteži.
Zdravlje traži prilagođavanje
Ne postoji univerzalno pravilo kada je ishrana u pitanju. Paradajz, iako izuzetno hranljiv, ne mora odgovarati svima. Ako imate problema sa želucem, zglobovima, bubrezima ili probavom, vrijedi razmisliti o njegovoj količini u ishrani ili se konsultovati sa stručnjakom.
Pametna ishrana ne znači da sve zdrave namirnice automatski treba unositi u velikim količinama – već da pažljivo osluškujemo signale svog tijela i prilagodimo jelovnik sopstvenim potrebama.