Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da će Srbiji biti veoma teško napredovati ka članstvu u Evropskoj uniji ako se ne uskladi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Prema njenim riječima, to se odnosi i na stav prema Rusiji i njenom ratu protiv Ukrajine.
Kos je to rekla u posebnom intervjuu za TVP World, koji je vodio Marcin Zaborowski. Upitana može li Srbija postati članica Unije bez uvođenja sankcija Rusiji, komesarka je dala jasan odgovor.
Will it be possible for Serbia to join the EU if the country won’t follow bloc’s Russia sanctions?
“Probably it will not be possible that a country who is not aligning with us on the strategic interest, which is foreign policy and security policy, meaning being together in… pic.twitter.com/TB2BXEISld
Država koja se ne usklađuje s Unijom u ključnim vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima, naglasila je Kos, ne može očekivati značajan napredak u pristupnim pregovorima.
„Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje s nama u pitanjima strateških interesa, odnosno vanjske i sigurnosne politike i zajedničkog odgovora na rusku agresiju, posebno u kontekstu rata u Ukrajini, napreduje. To će biti veoma, veoma teško“, izjavila je Kos.
Izvor: provjerene-vijesti.com
Poruka je, dakle, nedvosmislena: za Evropsku uniju vanjska i sigurnosna politika nije sporedna tema. Ona je jedno od ključnih pitanja kada se ocjenjuje napredak zemalja kandidata.
Razgovori s novom vladom još nisu počeli
Komesarka je otkrila i da EU još nije počela razgovore s novom vladom Srbije. Beograd, kako je objasnila, najprije mora formirati vladu, a tek poslije toga će se procjenjivati postoje li uslovi za nastavak napretka na evropskom putu.
Izvor: provjerene-vijesti.com
„Prvo moraju formirati novu vladu, a potom ćemo vidjeti kako ćemo i hoćemo li moći nastaviti dalje u ovom području“, kazala je Kos.
Brisel za sada, drugim riječima, ostavlja otvorenim pitanje kako će izgledati saradnja s budućim izvršnim vlastima u Beogradu.
Podrška ne znači i automatski napredak
Komesarka je prethodnih dana razgovarala i s Ilijom Srdanovićem, prvim kandidatom studentske liste na izborima u Srbiji. Tom prilikom poručila je da je EU spremna podržati novu srbijansku vladu na putu ka članstvu.
Ipak, iz njenih izjava se vidi da podrška Brisela ne znači automatski napredak u pregovorima. Za to su, prema Kos, potrebni konkretni potezi i usklađivanje u oblastima koje Unija smatra strateškim.
Upozorenje i početkom oktobra
Kos je slično upozorenje uputila i ranije. Početkom oktobra rekla je da Beograd mora pokazati konkretnu političku volju i rezultate, a ne samo deklarativno izražavati želju za članstvom.
„Srbija će morati učiniti više. Vidjet ćemo koliko je njena vlada ozbiljna nakon izbora, odnosno hoće li samo govoriti da želi postati članica ili će konkretno raditi na tome, posebno kada je riječ o strateškom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom“, izjavila je Kos.
Te riječi izgovorila je tokom predstavljanja plana Evropske komisije za pripremu Unije za buduće proširenje pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta.
Ko je trenutno najdalje otišao
Tada je Kos upozorila i da Srbija nije među državama koje su trenutno najviše napredovale u pristupnom procesu i za koje se pripremaju posebni planovi za približavanje članstvu.
Među zemljama koje je izdvojila nalaze se Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, koja se i dalje suočava s ruskom invazijom.
Šta to znači za Srbiju
Iz izjava komesarke proizlazi da će nova vlada u Beogradu, čim bude formirana, biti suočena s jasnim očekivanjima Brisela. Pored reformi u oblastima koje su dio pristupnog procesa, pažnja će biti usmjerena i na to hoće li Srbija svoju vanjsku politiku uskladiti s politikom Unije.
Za sada nema naznaka da su formalni razgovori o tome počeli. Komesarka je jasno rekla da se najprije čeka formiranje nove vlade, a tek potom će biti moguće govoriti o daljem toku evropskog puta Srbije.
Do tada poruka iz Brisela ostaje nepromijenjena: izjave o evropskom opredjeljenju moraju biti praćene konkretnim radom. Usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije ostaje jedan od ključnih uslova za značajniji napredak.
