Bosna i Hercegovina ponovo se suočava s ozbiljnom političkom krizom koja bi mogla imati nesagledive posljedice. Kolegij Narodne skupštine RS usvojio je dnevni red za sutrašnju sjednicu, na kojoj će se raspravljati o prijedlogu novog ustava ovog entiteta. Ovaj potez izazvao je buru reakcija i podigao alarm među domaćim i međunarodnim akterima.
Prema riječima ministra odbrane BiH Zukana Heleza, prijedlog novog ustava RS direktno podriva ustavni poredak države i predstavlja možda i posljednji korak u pokušaju razbijanja Bosne i Hercegovine.
Šta sadrži prijedlog novog ustava RS?
Najkontroverzniji dio dokumenta nalazi se u članu 9, gdje doslovno stoji da “Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje”. Ova odredba otvara vrata za pokušaj secesije, što je suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH.
Osim toga, prijedlog ustava predviđa:
- Ukidanje Oružanih snaga BiH i formiranje vojske RS,
- Uvođenje “državljanstva RS”, umjesto državljanstva BiH,
- Preuzimanje ovlasti koje pripadaju isključivo državnim institucijama BiH.
Helez je istakao da su ovo potezi koji prevazilaze čak i ono što su ranije pokušali lideri velikosrpske politike poput Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
“Prešli su sve granice – moraju biti zaustavljeni!”
Ministar odbrane BiH upozorava da ovakvi postupci predstavljaju ozbiljan udar na teritorijalni integritet države i da bi mogli vratiti BiH u mračne devedesete godine. Pozvao je pravosudne institucije BiH, prije svega Tužilaštvo BiH, da hitno reaguju i izdaju nalog za hapšenje rukovodstva RS, uključujući Milorada Dodika, zvaničnog predlagača ovog ustava.
- “Ako sada institucije BiH ne reaguju, Dodik će samo dodatno ojačati i nastaviti sa razaranjem države, jer je krenuo putem bez povratka.”
Dodao je i da međunarodna zajednica snosi odgovornost za očuvanje mira i ustavnog poretka u BiH. Pozvao je visokog predstavnika Kristijana Šmita, članice Vijeća za implementaciju mira (PIC), EUFOR, NATO i Vijeće sigurnosti UN-a da djeluju u skladu sa svojim mandatima i spriječe dalje narušavanje stabilnosti.
Historijska odgovornost međunarodne zajednice
Helez je podsjetio da međunarodni akteri često ponavljaju da su uz Bosnu i Hercegovinu, ali da je sada vrijeme da te riječi pretvore u konkretne akcije.
- “Njihova pasivnost prije 30 godina koštala je moj narod genocida i na stotine masovnih grobnica. Ako nam ne žele pomoći, neka nam to otvoreno kažu, umjesto da nas zavaravaju praznim obećanjima.”
Upozorio je da, ukoliko ne reagira visoki predstavnik koji ima ovlasti da smijeni odgovorne, institucije BiH će same odgovoriti na prijetnju separatista.
Šta slijedi?
Sutra će Narodna skupština RS raspravljati o ovom prijedlogu ustava, a odluka koja bude donesena može odrediti dalji smjer krize. Hoće li međunarodna zajednica i domaće institucije spriječiti pokušaje razbijanja države ili će ova kriza prerasti u nešto mnogo ozbiljnije – ostaje da se vidi.
Jedno je sigurno: Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici, a potezi u narednim danima mogu biti presudni za njenu budućnost.