Bol, grčevi ili stezanje u listovima i potkolenicama najčešće se pripisuju umoru, dehidraciji ili manjku minerala. Ipak, ako se ovi simptomi stalno vraćaju ili postaju sve jači, iza njih može stajati ozbiljniji problem s krvnim sudovima, uključujući suženje ili začepljenje arterija u nogama.
Ako se takvo stanje ne prepozna i ne liječi na vrijeme, mogu uslijediti ozbiljne komplikacije. Zato je važno znati razlikovati običnu tegobu od upozorenja koje šalje organizam.
Mjesto bola može biti putokaz
Specijalistica opće hirurgije dr. Dragica Stepić ističe da mjesto na kojem osjećate bol može ukazati na konkretan problem u arterijama. Tako bol u listovima može signalizirati tegobe u arterijama butine.
Stezanje ili bol u butinama, s druge strane, može biti povezan sa suženjem arterija u predjelu prepona, karlice, pa čak i abdomena. Drugim riječima, tegoba se osjeti u nozi, a uzrok se može nalaziti na višem nivou krvnog sistema.
Simptomi nastaju zbog smanjenog protoka krvi kroz arterije. Tkiva u nogama tada ne dobijaju dovoljno kisika i hranjivih materija, što se odražava na osjećaj bola i stezanja, naročito pri naprezanju.
Šta se može desiti ako se problem zanemari
Kada se problem ne prepozna na vrijeme, posljedice mogu biti teške. Nedostatak kisika u tkivima može dovesti do nekroze tkiva i gangrene, a to su komplikacije koje zahtijevaju hitno i složeno liječenje.
Upravo zato se ponavljajući ili pojačani bol u nogama ne bi trebao olako shvatati niti pripisivati isključivo umoru. Što se prije otkrije uzrok, to je veća šansa da se izbjegnu ozbiljniji problemi.
Kako se otkriva problem
Kada se jave simptomi, važno je što prije obaviti ljekarski pregled. Za procjenu stanja krvnih sudova ljekari koriste nekoliko metoda:
Opipavanje pulsa na nogama. Slab ili neprimjetan puls može ukazivati na probleme u cirkulaciji.
Kolor-dopler ultrazvuk. Ovim testom upoređuje se krvni pritisak na nogama i rukama kako bi se utvrdila prohodnost arterija.
Angiografija. Snimanje krvnih sudova uz kontrast daje preciznu sliku stepena suženja ili blokade arterija.
Mogućnosti liječenja: od hodanja do operacije
Način liječenja zavisi od ozbiljnosti problema. Kod blažih tegoba primjenjuju se ljekovi koji poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju stvaranje krvnih ugrušaka. Uz to se preporučuje svakodnevno hodanje, čak i ako izaziva bol, jer pomaže razvoju alternativnih puteva za protok krvi.
Kod ozbiljnijih suženja dolaze u obzir zahvati. Proširenje arterije stentom ili hirurški bajpas mogu vratiti normalan protok krvi.
Kako smanjiti rizik
Prevencija se u velikoj mjeri svodi na zdrave životne navike. Prvi korak je prestanak pušenja, jer ono ubrzava razvoj ateroskleroze i povećava rizik od blokade arterija.
Preporučuje se i zdrava ishrana s manje zasićenih masti, a više namirnica bogatih vlaknima i antioksidansima. Redovno kretanje, poput hodanja, plivanja i lakših vježbi, također pomaže cirkulaciji.
Važno je i kontrolisati hronične bolesti. Dijabetes i visok krvni pritisak značajno povećavaju rizik od problema s krvnim sudovima, pa njihova redovna kontrola direktno utiče i na zdravlje nogu.
Kada se javiti ljekaru
Ako primijetite česte bolove, grčeve, osjećaj hladnoće u stopalima ili poteškoće pri hodanju, simptome ne treba ignorisati. Pravovremena dijagnostika i odgovarajući tretman mogu spriječiti ozbiljne posljedice i očuvati zdravlje nogu i kardiovaskularnog sistema.
Treba naglasiti da ovaj tekst ima informativni karakter i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. Svaka tegoba koja se ponavlja ili pojačava razlog je da se obratite stručnoj osobi, prije nego što bol preraste u ozbiljniji problem.
