Grčevi u nogama su česta i često neugledana pojava, najčešće se javljaju kada je tijelo u mirovanju – posebno noću. Iako ih mnogi doživljavaju kao bezazlene, njihova učestalost, jačina i ponavljanje mogu ukazivati na dublje fiziološke poremećaje koje ne treba ignorisati.
Prema riječima prof. dr Dragana Hrnčića, specijaliste interne medicine i profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu, grčevi su iznenadne, nevoljne kontrakcije mišića koje se obično javljaju bez prethodnog upozorenja. Iako se skeletni mišići uobičajeno kontrolišu svjesno, grč je trenutan, bolan i nepredvidiv – može trajati nekoliko sekundi, ali i nekoliko minuta.
Najčešće se javljaju tokom sna, kada je tijelo u stanju mirovanja. Takvi napadi naročito pogađaju starije osobe i trudnice, i mogu izazvati nesanicu, osjećaj straha pa čak i hroničnu iscrpljenost.
Jedan od glavnih uzroka jeste poremećena ravnoteža elektrolita – najčešće kalijuma, magnezijuma i kalcijuma. Kada ovi minerali nisu u balansu, nervni impulsi ne funkcionišu pravilno, što izaziva prekomjerne i bolne kontrakcije mišića. Dehidracija, dugotrajno sjedenje ili naprezanje mišića takođe povećavaju rizik.
Trudnice često osjećaju grčeve zbog promjena u cirkulaciji, težini i metabolizmu. Iako neprijatni, ovi grčevi su obično privremeni i povezani s fiziološkim promjenama koje trudnoća nosi.
Postoji nekoliko vrsta grčeva. Najčešći su tzv. idiopatski – čiji uzrok nije poznat. Drugi su tzv. sekundarni grčevi, koji su rezultat određenih bolesti, poput vaskularnih oboljenja, neuroloških poremećaja ili hroničnih neurodegenerativnih stanja poput ALS-a. Kada se grčevi javljaju učestalo i u kombinaciji s drugim simptomima, važno je potražiti ljekarsko mišljenje.
Profesor Hrnčić posebno ističe noćne grčeve. Tokom REM faze sna, dolazi do prirodne atonije (opuštanja) mišića, što uz dodatno opterećenje tokom dana može izazvati bolne kontrakcije. Nedovoljna hidratacija i dugotrajno stajanje ili sjedenje pogoršavaju stanje.
Najčešće su pogođeni mišići potkoljenice – posebno zadnja loža. Grč može izazvati jak bol koji se osjeća još neko vrijeme nakon što prođe, često zbog nakupljanja mliječne kiseline. Masaža i lagano istezanje mogu pomoći u otklanjanju napetosti.
Kada se grč dogodi, preporučuje se:
-
nježna masaža zahvaćenog dijela
-
primjena toplote (npr. termofor)
-
lagano istezanje mišića
Mnogi se okreću suplementima, ali dr Hrnčić upozorava: bez prethodne laboratorijske analize nema smisla samoinicijativno uzimati dodatke. Najčešće je uravnotežena ishrana sasvim dovoljna.
Preporučuju se namirnice bogate mineralima – banane, zeleniš, paradajz, bademi, sjemenke, kao i dovoljan unos vode tokom dana. Ako su grčevi česti i remete san ili svakodnevno funkcionisanje, to može biti signal za ozbiljnije stanje.
Za prevenciju grčeva najvažnije je:
-
redovno kretanje i umjereno istezanje
-
hidratacija kroz dan
-
zdrav i kvalitetan san
-
izbjegavanje dugotrajnog sjedenja ili stajanja bez pauze
Zaključno, profesor Hrnčić naglašava: slušajte svoje tijelo i ne ignorišite njegove signale. Grčevi možda jesu česta pojava, ali nikada nisu bez razloga. Pristupite im ozbiljno, ali bez panike – uz pravi savjet i pažnju, rješenje je često vrlo jednostavno.
