Uprkos naporima mnogih da izgube višak kilograma, organizam često pruža otpor – kao da je priroda unapred programirala naše telo da zadrži masti. I dok nas savremeno društvo sve više podstiče na „fit“ estetiku, biologija nam šalje sasvim drugačije poruke.
U ovom tekstu saznaćete zašto je mast korisna u određenoj meri, kako hormoni utiču na osećaj gladi i sitosti, i koje strategije ishrane mogu pomoći da postignemo trajnu i zdravu ravnotežu.
Prirodan mehanizam skladištenja – zašto telo ne želi da se odrekne masti
Ljudski organizam poseduje veoma razvijen sistem za čuvanje masti kao energetskih zaliha, dok s druge strane ne postoji brz i efikasan mehanizam za njihovo izbacivanje. Ovo ima smisla kada se uzme u obzir evolucijska perspektiva – telo se vekovima štitilo od gladi, ne znajući kada će ponovo doći do hrane.
🟢 Kako to izgleda danas?
U modernim uslovima obilja, ovaj mehanizam postaje kontraproduktivan – teško gubimo težinu, suočavamo se sa stalnom gladi i često osećamo frustraciju i emotivni pad, naročito kada dijete ne daju željene rezultate.
Profesor Nestorović: Blaga debljina može biti korisna
Prema rečima prof. dr Branimira Nestorovića, priroda je „programirala“ naše telo da favorizuje umereni višak kilograma – i to nije nužno loše.
🔍 Istraživanja pokazuju da osobe sa blagim viškom kilograma:
-
Imaju nižu smrtnost,
-
Bolje podnose kardiohirurške intervencije,
-
Imaju veću otpornost na stres i infekcije.
Mast, između ostalog, pomaže telu da:
-
Održi termoregulaciju,
-
Sačuva energiju u kriznim situacijama,
-
Bolje reaguje na fizičke i mentalne izazove.
Kako održati zdravu težinu bez ekstremnih dijeta
Ključ je u balansiranoj ishrani i psihološkoj ravnoteži.
❌ Stroge dijete, koje podrazumevaju drastično smanjenje kalorija, često izazivaju:
-
Pojačanu glad,
-
Psihičku napetost,
-
Gubitak motivacije.
✅ Umesto toga, stručnjaci preporučuju:
-
Bogat proteinski doručak,
-
Voće i povrće tokom dana,
-
Integralne žitarice na kraju obroka (stimulišu hormon irisin),
-
Oprezan unos kalorija, ali bez osećaja lišavanja.
Hrono ishrana i post: savremeni alati u borbi sa kilogramima
Dr Nestorović posebno izdvaja hrono ishranu kao uspešan model:
🕕 Tokom dana – normalan unos hrane
🕕 Posle 18h – samo voda ili nezaslađeni čaj
Dodatno, preporučuje se i dvodnevni post nedeljno (do 500 kcal dnevno), što:
-
Ne izaziva jaku glad,
-
Pomaže u kontroli telesne težine,
-
Ne remeti metabolizam.
Hormonska neravnoteža: tihi saboter mršavljenja
Mnogi ljudi sa viškom kilograma imaju smanjeno lučenje dopamina – hormona zadovoljstva. Telo tada traži više hrane kako bi nadoknadilo taj osećaj.
Takođe, kod gojaznih osoba često dolazi do otpornosti na leptin – hormon koji signalizira sitost. Posledica? Glad ne prestaje, bez obzira na količinu hrane.
Zato se ishrani mora pristupiti ne samo fiziološki, već i hormonski svesno.
Mali trikovi za bolji balans: žitarice i vino
🟢 Integralne žitarice na kraju obroka podstiču:
-
Sintezu hormona irisin,
-
Bolju regulaciju insulina,
-
Osećaj sitosti.
🍷 Jedna čaša crnog vina uz obrok može pomoći u:
-
Kontroli nivoa insulina,
-
Smanjenju apetita,
-
Boljem varenju.
Naravno, sve umereno – ključ je u balansu, ne u strogim pravilima.
Zaključak: Ne borite se protiv tela – naučite da sarađujete s njim
Telo nije vaš neprijatelj – ono vas čuva. Umeren višak kilograma ne mora biti loš, ali razumevanje hormonalnih i metaboličkih procesa, uz pametnu ishranu, može vam pomoći da ostanete zdravi, energični i zadovoljni.
Priroda nas možda jeste „nagradila“ dodatnim slojem masti za zaštitu, ali na nama je da tu prednost koristimo pametno.