Dijabetes, poznat i kao šećerna bolest, spada u hronične poremećaje metabolizma i nastaje kada pankreas ne proizvodi dovoljno insulina ili kada organizam ne može pravilno da ga iskoristi. Rezultat je povišen nivo glukoze u krvi, što može izazvati ozbiljna oštećenja tkiva i organa ako se bolest ne kontroliše.
📉 Uzroci i faktori rizika
Razvoj dijabetesa često je povezan sa savremenim, nezdravim načinom života. Ključni faktori uključuju:
-
Ishranu bogatu prerađenom hranom, šećerom i zasićenim mastima
-
Fizičku neaktivnost
-
Dugotrajan stres
-
Gojaznost
-
Genetske predispozicije
-
Virusne infekcije i pojedine lijekove
-
Hormonske poremećaje
Povećan rizik postoji i kod osoba sa:
-
Povišenim krvnim pritiskom
-
Visokim nivoom masnoća u krvi
-
Sindromom policističnih jajnika
-
Gestacijskim dijabetesom u trudnoći
🧪 Kako se dijabetes dijagnostikuje
Osnov dijagnoze je laboratorijsko mjerenje nivoa glukoze u krvi.
-
Glikemija na prazan stomak ≥ 7.0 mmol/l (u dva mjerenja) potvrđuje dijabetes.
-
Vrijednosti između 6.1 i 6.9 mmol/l zahtijevaju OGTT – test oralnog opterećenja glukozom.
-
Vrijednosti koje nisu dovoljno visoke za dijagnozu dijabetesa, ali odstupaju od normale, označavaju predijabetes.
Takođe, važan parametar je HbA1c – srednji nivo šećera u poslednja tri mjeseca. Vrijednost ≥ 6.5% potvrđuje dijabetes.
⚠️ Simptomi koje ne treba ignorisati
Rani znaci bolesti često prolaze neprimijećeni. Neki od najčešćih simptoma uključuju:
-
Učestalo mokrenje
-
Pojačanu žeđ
-
Hronični umor
-
Neobjašnjen gubitak težine
-
Zamagljen vid
U ranim fazama, simptomi mogu biti blagi ili potpuno izostati, pa se bolest često otkrije tek kada se pojave komplikacije: oštećenje očiju, bubrega, srca ili nerava.
🥗 Ishrana kao osnova liječenja
Pravilna ishrana je temelj kontrole dijabetesa – naročito u početnim fazama bolesti. Preporučuje se tzv. dijabetična dijeta:
-
50–55% ugljenih hidrata (sa niskim glikemijskim indeksom)
-
30–35% masti (pretežno zdravih)
-
5–6 manjih obroka dnevno
-
Ograničenje unosa soli na 6 g dnevno (3 g kod hipertenzije)
Idealni izvori nutrijenata su:
✅ Ugljeni hidrati: integralne žitarice, mahunarke, povrće, voće, obrani mliječni proizvodi
✅ Zdrave masti: maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi, omega-3 ribe (losos, sardina, skuša)
✅ Vlakna: doprinose stabilizaciji nivoa šećera u krvi i zdravom varenju
🚫 Namirnice koje treba izbjegavati
Kako bi se spriječile komplikacije, pacijenti treba da ograniče ili izbjegavaju:
-
Zasićene i trans masti
-
Prerađeno meso (npr. kobasice, suhomesnato)
-
Brzu hranu i slatkiše
-
Punomasne mliječne proizvode
-
Namirnice bogate holesterolom (ograničiti na 200 mg dnevno)
📊 Kontrola i praćenje
Redovno praćenje glukoze u krvi je ključno. Pored toga, važno je obratiti pažnju na:
-
Raspored i kvalitet obroka
-
Unos kalorija prilagođen tjelesnoj težini
-
Količinu i učestalost fizičke aktivnosti
-
Ograničen unos alkohola
-
Eventualne druge dijetetske potrebe (npr. kod bubrežnih problema)
📌 Osobe s povišenim rizikom treba da kontrolišu šećer jednom godišnje, dok se osobama bez rizika preporučuje testiranje nakon 45. godine.
✅ Zaključak
Dijabetes je ozbiljna, ali kontrolisana bolest – ukoliko se na vrijeme otkrije i pravilno tretira. Ključ leži u zdravom načinu života, redovnim pregledima i edukaciji. Ranom dijagnozom i promjenom navika moguće je ne samo spriječiti komplikacije, već i značajno poboljšati kvalitet života.
