Mnogi radnici koji su 20 godina radili s platom prijavljenom na minimalac pitaju se kolika ih penzija čeka. Jednostavnog odgovora nema, jer ne postoji univerzalna formula koja bi vrijedila za sve slučajeve.
Visina penzije zavisi od više faktora: ukupnog broja godina provedenih u osiguranju, visine prijavljenih plata i iznosa uplaćenih doprinosa. Pravila se razlikuju od zemlje do zemlje, pa čak i između regija iste zemlje.
Pitanje je sve aktuelnije jer radnici koji se suočavaju s nesigurnom budućnošću žele unaprijed znati kako će njihovi radni dani oblikovati primanja u starosti. Ne radi se samo o računici, nego i o kvalitetu života, jer od visine penzije zavisi kako će se pokrivati stanovanje, hrana i zdravstvena njega.
Računa se cijeli radni vijek, ne samo posljednja plata
U sistemu penzijskog osiguranja doprinosi se uplaćuju tokom cijelog radnog vijeka. Penzijska prava se ne formiraju isključivo na osnovu posljednje plate, već se uzimaju u obzir sve godine osiguranja.
Zato je važno ne samo koliko dugo je neko radio nego i na koju osnovicu je bio prijavljen. Radnik koji je 20 godina radio uz minimalnu platu može imati znatno nižu penziju od kolege s istim stažom koji je bio prijavljen na višu osnovicu.
Drugim riječima, svaka godina osiguranja ulazi u obračun, a osnovica na koju su uplaćivani doprinosi ostavlja trag u konačnom iznosu. Statistike pokazuju da penzije zasnovane na minimalnoj plati često ne pokrivaju osnovne potrebe, poput stanovanja i zdravstvene njege.
Zašto staž sam po sebi ne garantuje visoku penziju
Podaci o broju godina staža i činjenica da je plata bila minimalna nisu dovoljni za precizan obračun. Za tačan iznos presudni su konkretni podaci o stažu, prijavljenim zaradama i uplaćenim doprinosima.
Zbog toga je rizično oslanjati se na iskustva drugih ljudi. Jedan radnik može imati 20 godina staža s konstantno minimalnom osnovicom, dok drugi s istim stažom može imati osnovice koje su se mijenjale. Ta razlika može dovesti do potpuno različitih rezultata.
Mnogi radnici tek pred kraj karijere shvate da dužina staža ne garantuje visoku penziju. Iznos se u velikoj mjeri oslanja na prijavljene plate i na pravila koja su važila tokom godina rada.
Troškovi života ne prestaju s odlaskom u penziju
Računi, hrana i lijekovi ostaju dio svakodnevnice i nakon završetka radnog vijeka. Zato i mala razlika u iznosu penzije može osjetno uticati na životni standard.
Posebno su pogođena domaćinstva kojima je penzija glavni ili jedini prihod. Tamo i najmanji pomak u iznosu može imati ozbiljne posljedice. U sredinama s visokim troškovima života razlika od nekoliko desetina maraka može odlučiti hoće li se osnovne potrebe moći pokriti.
Mnogi penzioneri upravo zbog toga teško podmiruju osnovne potrebe, što dodatno pokazuje koliko je važno da se o penziji razmišlja na vrijeme i da se razumiju vlastita penzijska prava.
Šta radnici mogu uraditi već sada
Najpouzdaniji korak je provjera službene evidencije vlastitog staža i prijavljenih osnovica. Generalizacije ne mogu zamijeniti individualnu analizu, a lična dokumentacija, odnosno evidentirani staž, prijavljene zarade i uplaćeni doprinosi, daje najrealniju sliku o očekivanoj penziji.
U praksi to znači da vrijedi sačuvati dokumente o radnom odnosu i obratiti se nadležnoj ustanovi za penzijsko osiguranje. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, treba imati na umu da je penzijsko osiguranje organizovano odvojeno u entitetima i Brčko Distriktu, pa se informacije traže kod ustanove nadležne za mjesto osiguranja.
Radnicima se savjetuje da pitanje penzije ne ostavljaju za posljednji trenutak. Što ranije saznaju kakvo je stanje, to će lakše planirati naredne korake i izbjeći neugodna iznenađenja.
Pored toga, vrijedi razmotriti dodatnu štednju ili ulaganje u penzijske fondove, što može povećati ukupna primanja u starosti. Preporučuje se i redovno provjeravati stanje u penzijskom fondu te pratiti promjene u zakonodavstvu koje bi mogle uticati na buduće penzije.
Proaktivan pristup može značiti razliku između mirnije starosti i stresa zbog finansijskih problema. Svaka radna biografija je jedinstvena, a samo službeni podaci mogu pokazati pravu situaciju. Zato je provjera evidencije prvi i najvažniji korak za svakoga ko je veći dio radnog vijeka proveo uz minimalnu prijavu.
