Neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je u središtu pažnje radnika, političara i ekonomskih stručnjaka. Mjera je na snazi od novembra 2024. godine, a otvoreno je pitanje hoće li ostati ista ili će biti mijenjana.
Važno je naglasiti da iz dostupnih informacija ne proizlazi da je donesena konačna odluka o ukidanju neradne nedjelje. Pitanje njene budućnosti, kako se navodi, i dalje je otvoreno.
Zašto je mjera uvedena
Neradna nedjelja uvedena je da bi se poboljšali uslovi rada u trgovinskom sektoru. Zakonodavac je želio da zaposlenima omogući više vremena za porodicu i odmor, te da smanji stres i podigne kvalitet njihovog života.
U praksi se, međutim, pokazalo da mišljenja nisu usklađena. Dio radnika naviknuo se na to da nedjeljom provodi vrijeme s porodicom. S druge strane, mali trgovci izražavaju zabrinutost zbog mogućeg pada zarade.
Podaci ili stanje na terenu
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević u više navrata je isticao da podaci Porezne uprave ne pokazuju drastične promjene u prometu trgovina.
Ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović upozorava da zbirni podaci ne odslikavaju uvijek stvarnu situaciju. Prema njenim riječima, mnoge lokalne zajednice suočavaju se s problemima koji nisu vidljivi na nivou cijele Federacije, zbog čega je potreban individualan pristup svakoj zajednici.
Primjeri iz prakse, navodi se, pokazuju i da se pojedini mali trgovci nedjeljom zatvaraju kako bi uštedjeli na troškovima. Veći lanci, s druge strane, lakše podnose takvu konkurenciju.
Šta traže sindikati
Jedan od najvećih strahova radnika u trgovini jeste povratak na raniji sistem, u kojem su često morali raditi nedjeljom bez obzira na porodične obaveze. Za mnoge je nedjelja postala dan za okupljanje s porodicom i prijateljima.
Sindikati, na čijem je čelu predsjednik Saveza samostalnih sindikata Samir Kurtović, izražavaju zabrinutost zbog promjena koje bi mogle dodatno umanjiti prava radnika. Traže očuvanje neradne nedjelje, ali i veće plate za rad nedjeljom. Smatraju da bi to dodatno motivisalo zaposlene i stvorilo pravednije uslove na tržištu rada.
Sindikati su, kako se navodi, pozvali i na javne proteste kako bi skrenuli pažnju na svoje zahtjeve. Ističu da su borba za prava radnika i njihovo dostojanstvo ključni.
Šta bi mogle donijeti izmjene
Razgovor o mogućim izmjenama propisa nije samo pravno pitanje, već i pitanje socijalne pravde. Svaka promjena trebalo bi da prođe kroz propisanu zakonsku proceduru, uz konsultacije sa svim relevantnim akterima. Pritom treba uzeti u obzir i ekonomske pokazatelje i dostojanstvo radnika.
Moguće su i posljedice po različite grupe. Dok bi neki trgovci mogli profitirati od ukidanja neradne nedjelje, mali preduzetnici mogli bi osjetiti ozbiljne posljedice. Postoji i bojazan da bi rješenja koja favorizuju profit mogla doći na uštrb radničkih prava.
Šta to znači za građane
Dok se rasprava nastavlja, građani se i dalje trebaju ravnati prema važećim pravilima i prilagoditi navike kupovine. Sve dok ne bude donesena formalna izmjena, neradna nedjelja ostaje na snazi.
Ključno je, naglašava se u raspravi, da se u dijalog uključe sve strane: radnici, trgovci, država i sindikati. Cilj je rješenje koje će uvažiti potrebe svih, a radnicima omogućiti odmor bez straha za radno mjesto ili ugrožavanja njihovih prava.
Kako će se rasprava završiti, tek treba vidjeti. Odgovori na pitanja o neradnoj nedjelji, kako se ocjenjuje, odražavaju i širu sliku o vrijednostima društva te mogu oblikovati buduće radno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini.
