Aleksandar Vučić oglasio se videosnimkom objavljenim na TikToku, u kojem je događaje koji su uzburkali političku scenu u Srbiji opisao kao „istinski revolucionarni teror“. Poručio je i da strahuje od mogućeg urušavanja institucija u zemlji.
Njegovo obraćanje bilo je prvenstveno usmjereno na učesnike protesta. Njih je optužio da vrše pritiske na građane i da upadaju u ključne institucije.
Društvene mreže, među kojima je i TikTok, političarima sve češće služe da se građanima obrate direktno, bez posredovanja medija. Takav način komunikacije omogućava brzo širenje poruka, ali i oštrije formulacije nego u klasičnim konferencijama za novinare.
Meta kritike: Jovo Bakić
Vučić je posebno izdvojio Jovu Bakića, člana Studentske liste, kojeg je oštro kritikovao. Prema njegovim riječima, protesti koje predvode pojedini mladi aktivisti rezultat su ponašanja onih koji su se odlučili „iživljavati na poštenim i normalnim ljudima“.
Time je jasno stavio do znanja da protestne aktivnosti doživljava kao pritisak na građane, a ne kao legitiman oblik javnog nezadovoljstva.
Paralela s promjenom vlasti 2000. godine
U nastavku obraćanja Vučić je povukao paralelu s promjenama vlasti u Srbiji 2000. godine. Tvrdi da su tada na vlast došli „najgori“.
Današnju opoziciju ocijenio je još gorom od tadašnjih političkih protivnika, a upozorio je i na moguće destabilizacione posljedice po zemlju. Njegov poziv na iskustva iz 2000. godine nije prvi te vrste, jer se na taj period u javnim nastupima poziva i ranije.
Podsjećanja radi, 2000. godina u Srbiji uglavnom se vezuje za smjenu vlasti nakon izbora i masovnih okupljanja građana u oktobru te godine. Upravo zato se ta godina često koristi kao referentna tačka u političkim raspravama, a svaka strana je tumači u skladu sa vlastitim stavovima.
Osvrt na bivše saradnike
Vučić se osvrnuo i na svoje bivše saradnike. Kazao je da se mnogi od njih povlače iz političkog života, dok neki, kako je naveo, imaju razloge za nezadovoljstvo.
Prema izvornim navodima, među takvim saradnicima su bivši ministri i lokalni čelnici koji su se distancirali od njegovih politika. Imena u izvoru nisu navedena, pa ih ni mi ne spominjemo.
„Nisu sačuvali nijednu“
Jedna od ključnih poruka iz njegovog obraćanja odnosi se na Studentsku listu. Vučić tvrdi da su njeni članovi zapravo destabilizovali institucije čiji su povratak, kako kaže, zagovarali.
„Govorili su da žele povratak institucija, a nisu sačuvali nijednu“
Svoje protivnike, koje naziva „blokaderima“, Vučić je ponovo označio kao stranu s kojom je u otvorenom sukobu. Najavio je da neće odustati od tog političkog obračuna.
Građane koji su se okupili na protestima opisao je kao „samo izgovor za izlivanje bijesa“.
Kako druga strana vidi proteste
Protesti u Srbiji za dio građana predstavljaju znak otpora korupciji i nepravdi. Dio prosvjednika Vučićevu vlast smatra autokratskom i organizuje se kako bi se suprotstavio onome što doživljava kao sistemsku nepravdu.
Tako se u javnom prostoru sučeljavaju dva potpuno različita viđenja istih događaja. Vlast ih opisuje kao pritisak i rušenje institucija, a učesnici protesta kao borbu za promjene.
Šta to znači za građane
Kada se političke poruke iznose ovako oštrim rječnikom, javnost se lako dijeli na „naše“ i „njihove“. Zato je korisno razlikovati ono što je izjava ili ocjena političara od onoga što je provjerena činjenica.
Praktičan savjet za čitaoce jeste da vijesti prate iz više izvora, da po mogućnosti saslušaju obje strane i da izbjegavaju prenošenje isječaka bez konteksta. Time se smanjuje prostor za dezinformacije koje u napetim političkim okolnostima brzo putuju društvenim mrežama.
Šta dalje
Vučićeva najava da ne odustaje od sukoba s protivnicima ukazuje na to da se politička tenzija u Srbiji neće brzo smiriti. Obje strane i dalje se međusobno optužuju za urušavanje institucija i pritisak na građane.
Kako će se situacija razvijati, ovisit će o potezima kako vlasti, tako i opozicije i studentskih aktivista. Ovaj tekst prenosi izjave iz Vučićevog videosnimka, a navedene tvrdnje predstavljaju njegove stavove i ocjene.