Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da bi novi ustav entiteta Republika Srpska mogao biti proglašen 9. januara. Riječ je o datumu čije je obilježavanje kao Dana Republike Srpske Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Prema Dodikovim riječima, ako se do tog datuma ne stigne, bit će izabran neki drugi datum.
Savremen ustav i konstitutivnost naroda
Dodik je naveo da bi novi ustav trebao biti savremen i da bi morao uvažavati konstitutivnost naroda. Istovremeno, kako je rekao, treba da spriječi zloupotrebu funkcionisanja Republike Srpske.
Pojam konstitutivnosti naroda odnosi se na ravnopravan status Bošnjaka, Hrvata i Srba na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Upravo se oko tumačenja tog principa u praksi godinama vode politički i pravni sporovi.
Poruka Srbima, Hrvatima i Bošnjacima
Govoreći o odnosima među narodima, Dodik je poručio da niko neće biti ugušen, ali da se kroz sistem mora omogućiti da se vidi demokratski kvalifikovana većina. Posebno se osvrnuo na Bošnjake.
„Niko neće ugušiti Srbe, Hrvate ili Bošnjake, ali će omogućiti da demokratski kvalifikovana većina može da se vidi kroz jedan sistem. Problem Bošnjaka jeste što su oni zavisni od Sarajeva i nažalost žive politički život zavisan od Sarajeva. Uvijek ćemo uzeti Bošnjaka ili Hrvata koji su stručni i kvalifikovani. Reći će oni da je on ‘naš’, ali neka govore šta hoće“, kazao je Dodik.
Banja Luka glavni grad, Pale prijestolnica
Dodik je najavio i promjene kada je riječ o glavnom gradu Republike Srpske. Prema njegovim riječima, sadašnje rješenje predviđa da je glavni grad Sarajevo, i to ono u Federaciji BiH, a ne Istočno Sarajevo.
„Zamislite, sada piše da je to Sarajevo. Glavni grad Republike Srpske je Sarajevo, ne Istočno Sarajevo, već ono federalno. Zato ćemo utvrditi Banja Luku kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao njenu prijestolnicu“, rekao je Dodik.
Prema ovoj najavi, Banja Luka bi imala status glavnog grada, dok bi Pale bile utvrđene kao prijestolnica entiteta.
Šta je poznato, a šta ostaje otvoreno
Dodikova izjava odnosi se na planove i namjere. U dijelu koji prenosimo nije objašnjeno kako bi tekst novog ustava izgledao u cjelini, ko bi ga pripremao niti kojim bi se postupkom usvajao.
Takođe nije precizirano koji bi mogao biti alternativni datum ako se 9. januar ne ispoštuje.
Datum se izdvaja upravo zbog odluke Ustavnog suda BiH, koji je obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske proglasio neustavnim. Zato najava proglašenja novog ustava na taj dan dodatno privlači pažnju javnosti.
Širi kontekst: zašto su ove teme osjetljive
Bosna i Hercegovina ima složeno ustavno uređenje, utemeljeno na Općem okvirnom sporazumu za mir iz Daytona. Državu čine dva entiteta, Federacija BiH i Republika Srpska, a Ustav BiH čini sastavni dio tog sporazuma.
Odluke Ustavnog suda BiH, prema važećem uređenju, konačne su i obavezujuće.
Zbog toga se pitanja poput državnih i entitetskih simbola, praznika i glavnog grada ne posmatraju samo kao administrativna, nego i kao politička i ustavna pitanja. Svaka najava izmjena u tim oblastima obično izaziva reakcije kako u samom entitetu, tako i na državnom nivou.
Šta to znači za građane
Za sada se radi o najavi, a ne o usvojenom dokumentu. Građani zato u ovom trenutku nemaju konkretan tekst na osnovu kojeg bi mogli ocjenjivati posljedice.
Kada se pojave detalji, bit će važno pratiti kako se predložena rješenja odnose prema postojećem ustavnom okviru BiH i odlukama Ustavnog suda.
Pitanje ustavnog uređenja entiteta uvijek je osjetljivo jer se tiče odnosa između entiteta i države, ali i položaja konstitutivnih naroda. Zbog toga se svaka najava izmjena ustava, posebno kada se tiču simbola, datuma i glavnog grada, pažljivo prati.
Zasad se čeka da se vidi hoće li najava dobiti konkretan oblik i kada bi se mogli pojaviti detalji prijedloga. Tek tada će biti moguće ocijeniti šta bi predložene promjene značile u praksi i kako se uklapaju u postojeći ustavni okvir BiH.
Naš portal će nastaviti pratiti ovu temu i prenositi nove informacije čim budu dostupne.
