Penzionere u Hrvatskoj očekuju nove promjene koje bi mogle donijeti veću sigurnost i bolju zaštitu njihovih prava. Vlada najavljuje donošenje posebnog zakonskog rješenja namijenjenog starijim građanima, dok se istovremeno nastavlja politika povećavanja penzija. Posebnu pažnju izazvala je najava da bi prosječna penzija do sredine 2028. godine mogla dostići 800 eura. Ipak, iza ove najave kriju se dvije različite stvari: planirano unapređenje prava starijih osoba i dugoročan cilj povećanja penzijskih primanja. Evo šta je do sada poznato i šta bi ove promjene mogle značiti za penzionere.
Novi zakon trebao bi unaprijediti zaštitu starijih osoba
Hrvatska vlada najavila je pripremu zakona kojim bi se na sveobuhvatniji način uredila prava i zaštita starijih građana. Cilj je unaprijediti njihov položaj i dodatno ojačati socijalnu sigurnost u periodu života kada mnogi zavise prvenstveno od penzijskih primanja.
O ovoj temi razgovaralo se na sjednici Nacionalnog vijeća za penzionere i starije osobe, gdje su otvorena pitanja životnog standarda penzionera, njihovih prihoda i mogućnosti za daljnje unapređenje sistema zaštite.
Starije osobe suočavaju se s brojnim izazovima, posebno kada je riječ o troškovima stanovanja, hrane, lijekova i zdravstvenih usluga. Zbog toga se od novih zakonskih rješenja očekuje da pruže jasniji okvir za zaštitu njihovih prava i unapređenje kvaliteta života.
Međutim, konkretni iznosi eventualnih novih naknada, uslovi za ostvarivanje prava i datum primjene moraju biti precizirani kroz zvanične odluke i zakonske procedure.
Prosječna penzija od 800 eura do 2028. godine
Jedna od najzapaženijih najava odnosi se na cilj da prosječna penzija u Hrvatskoj do sredine 2028. godine dostigne 800 eura.
Premijer Andrej Plenković poručio je da se planira nastavak rasta penzijskih primanja, uz podsjećanje na povećanja ostvarena tokom prethodnih godina.
Dostizanje prosječne penzije od 800 eura predstavljalo bi važan pomak za veliki broj građana, ali treba naglasiti da je riječ o najavljenom cilju, a ne o iznosu koji će svaki penzioner automatski primati.
Prosječna penzija obuhvata različite kategorije korisnika, pa stvarni iznos zavisi od radnog staža, uplaćenih doprinosa, vrste penzije i drugih okolnosti. Zbog toga pojedini penzioneri mogu primati znatno manje, dok drugi imaju veća mjesečna primanja.
Za građane je posebno važno da se eventualni rast penzija prati i u odnosu na povećanje životnih troškova. Veća penzija na papiru ne znači nužno i znatno bolji standard ako istovremeno rastu cijene osnovnih proizvoda i usluga.
Hoće li penzioneri dobiti i dodatni novac?
Uz najave o novom zakonskom rješenju, pažnju javnosti privukla su i pitanja dodatnih isplata namijenjenih penzionerima.
U Hrvatskoj se već razgovara o godišnjem dodatku za penzionere za 2026. godinu. Prema dostupnim informacijama, u budžetskom planiranju predviđen je dodatak od šest eura, dok sindikati traže povećanje tog iznosa na deset ili dvanaest eura.
O eventualnom konačnom iznosu odlučivat će nadležne institucije, a dodatak ne treba poistovjećivati s trajnim povećanjem mjesečne penzije.
Razlika je značajna: jednokratna ili godišnja isplata može pomoći u pokrivanju određenih troškova, ali povećanje osnovne penzije utiče na redovna mjesečna primanja i buduće isplate.
Zato će penzioneri pažljivo pratiti hoće li najavljene mjere donijeti samo povremenu finansijsku pomoć ili i dugoročnije poboljšanje njihovog položaja.
Šta ove promjene znače za penzionere?
Najavljene mjere pokazuju da su penzije i položaj starijih osoba među važnim društvenim pitanjima u Hrvatskoj. Ipak, konačni efekti zavisit će od konkretnih odluka, raspoloživih budžetskih sredstava i načina na koji će nova pravila biti provedena.
Penzioneri će posebno željeti znati ko će imati pravo na eventualne dodatke, kada će isplate početi i hoće li se povećanja odnositi na sve kategorije korisnika.
Do tada, cilj od 800 eura prosječne penzije do sredine 2028. godine ostaje najava budućeg nivoa primanja, a ne garancija da će svaki penzioner dobiti toliko novca.
Za starije građane najvažnije će biti da se najavljene promjene pretvore u konkretne mjere koje će im omogućiti sigurniji život i lakše podmirivanje svakodnevnih troškova.