Jedno naizgled jednostavno, ali veoma provokativno pitanje izazvalo je pažnju u Hrvatskoj. Građani su upitani koju državu ili narod najviše ne vole, a odgovori su pokazali da slika nije baš onakva kakvu bi mnogi unaprijed očekivali. Umjesto da se sve svede na susjedne zemlje i poznate regionalne podjele, pojedini ispitanici govorili su o velikim svjetskim silama, dok su drugi potpuno odbili prihvatiti samu ideju da bi trebalo mrziti čitave narode. Posebno su zanimljivi bili odgovori mlađih ljudi, koji su pitanje posmatrali iz potpuno drugačijeg ugla.
Pitanje koje je odmah privuklo pažnju
Anketa je građanima postavila direktno pitanje o tome koju državu ili narod najviše ne vole. Takva pitanja gotovo uvijek izazivaju različite reakcije, posebno u sredinama u kojima su istorija, ratovi i politički odnosi sa susjedima i dalje osjetljive teme.
Ipak, odgovori su pokazali da nisu svi ispitanici razmišljali na isti način. Dio građana svoju netrpeljivost nije usmjerio prema susjednim državama, nego prema velikim svjetskim silama poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine.
Mlađi poslali potpuno drugačiju poruku
Posebnu pažnju privukli su odgovori mlađih učesnika ankete. Umjesto da navedu neku konkretnu državu, dio njih poručio je da uopće ne vidi smisao u mržnji prema drugim narodima.
Jedan student iz Splita istakao je da je trošenje energije na mržnju besmisleno. Takav odgovor pokazuje generacijsku razliku koja se sve češće može primijetiti u javnim raspravama.
Mlađe generacije odrastaju uz internet, društvene mreže, putovanja i svakodnevnu komunikaciju s ljudima iz različitih dijelova svijeta. Zbog toga granice između različitih društava za njih često nisu toliko izražene kao što su bile za ranije generacije.
Stariji građani bili oprezniji
Ni odgovori starijih ispitanika nisu ponudili jednostavnu sliku. Mnogi su izbjegavali generalizacije i naglašavali da se čovjek ne bi trebao procjenjivati samo na osnovu države ili naroda kojem pripada.
Jedna sagovornica iz Zagreba poručila je da je važnije posmatrati pojedinca i njegove postupke nego čitav narod povezivati s političkim odlukama ili događajima iz prošlosti.
Takvi odgovori posebno su zanimljivi u kontekstu Balkana, gdje istorijska iskustva i politički sukobi često utiču na način na koji ljudi gledaju jedni na druge.
Društvene mreže mijenjaju stavove
Veliku ulogu u tome imaju i društvene mreže. Instagram, TikTok i druge platforme omogućile su ljudima da svakodnevno upoznaju osobe iz drugih država, razmjenjuju iskustva i stvaraju prijateljstva bez obzira na nacionalnost.
Takva komunikacija može smanjiti stereotipe koji su se ranije često prenosili kroz porodicu, medije ili političke narative. Mladi tako imaju priliku upoznati ljude iz drugih zemalja direktno, a ne samo kroz priče o političkim i istorijskim sukobima.
Pitanje bilo provokativno, odgovori ipak drugačiji
Iako je samo pitanje ankete bilo formulisano veoma direktno, odgovori su pokazali da postoji veliki broj ljudi koji ne žele graditi svoje stavove na mržnji i netrpeljivosti.
Upravo je to možda i najzanimljiviji dio cijele priče. Umjesto očekivanog nabrajanja država, dio građana odlučio je problematizirati samu ideju mržnje prema čitavim narodima.
Anketa zato nije privukla pažnju samo zbog odgovora koje su pojedinci dali, već i zbog poruke koja se mogla čuti između redova – da se stavovi prema drugim narodima i državama mijenjaju, posebno među mlađim generacijama.