Milorad Dodik ponovo je izazvao pažnju javnosti izjavama o budućnosti Bosne i Hercegovine. Predsjednik SNSD-a rekao je u Banjoj Luci da je, prema njegovom viđenju političke situacije, došlo vrijeme da se BiH „proglasi nepostojećom“. Njegove izjave uslijedile su u trenutku novih političkih sukoba oko funkcionisanja državnih institucija, položaja Republike Srpske i odnosa između entiteta.
Iako je naslov koji prati ovu priču dramatično formulisan, dostupne informacije ne potvrđuju da Dodik pokreće bilo kakav rat niti da je u BiH proglašeno vanredno stanje. Riječ je o njegovim političkim porukama i zahtjevima koje je iznio tokom obraćanja novinarima.
Dodik govorio o Ustavnom sudu i CIK-u
Dodik je svoju tvrdnju povezao prvenstveno sa stanjem u državnim institucijama. Kao jedan od razloga naveo je situaciju u Ustavnom sudu BiH, ističući da institucija, prema njegovoj ocjeni, nije u potpunosti popunjena i da u njoj rade sudije kojima je istekao mandat.
Posebno je kritikovao i Centralnu izbornu komisiju BiH, tvrdeći da njeno djelovanje predstavlja, kako je rekao, „centralizovanje nepravde prema Republici Srpskoj“.
„Došlo je vrijeme da se BiH proglasi nepostojećom“, rekao je Dodik novinarima u Banjoj Luci.
Riječ je o njegovom političkom stavu, a ne o odluci kojom bi Bosna i Hercegovina prestala postojati kao država. Za takvu promjenu postojećeg ustavnog poretka ne postoji jednostrana procedura kojom bi jedan političar ili entitetska vlast mogli ukinuti državu.
Ponovo otvoreno pitanje Republike Srpske
Dodik je tokom obraćanja govorio i o položaju Republike Srpske, njenim simbolima i odnosu prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Poručio je da zastavu Republike Srpske smatra historijskim simbolom, dok je kritikovao način na koji je uspostavljena zastava Bosne i Hercegovine.
U isto vrijeme, ponovio je ranije iznesene stavove da Republika Srpska treba imati što veći stepen samostalnosti i da budućnost tog entiteta vidi kao ključnu za politički položaj Srba u BiH.
Slične poruke Dodik je iznosio i ranije. Krajem septembra rekao je da ne vidi smisao u postojanju BiH ukoliko u njoj nema Republike Srpske, dok je evropske integracije također vezao za pitanje položaja entiteta.
Oštar stav prema Federaciji BiH
Poseban dio njegovog obraćanja odnosio se na Federaciju BiH. Dodik je rekao da je za njega Federacija „daleko inostranstvo“ prema kojem nema simpatije.
Govoreći o ekonomskim pitanjima, tvrdio je da je ekonomija Republike Srpske, prema pokazateljima koje je naveo, stabilnija od ekonomije Federacije BiH. Istovremeno je odbacio odgovornost za probleme u Federaciji, navodeći kao primjer Željezaru Zenica.
Takve tvrdnje dio su njegovog političkog obraćanja i predstavljaju njegovu interpretaciju ekonomskih i političkih odnosa između dva entiteta.
Nema potvrde o pokretanju rata
Naslov koji prati tekst koristi izraz „Dodik pokreće rat“, ali iz dostupnog sadržaja ne proizlazi da je najavljen oružani sukob niti da je donesena odluka o bilo kakvoj vojnoj akciji.
Dodikove poruke odnose se na politički status Bosne i Hercegovine, ustavni poredak i položaj Republike Srpske. Njegove izjave dolaze u periodu pojačanih političkih tenzija, ali same po sebi ne predstavljaju objavu rata.
Istovremeno, njegove ranije izjave o budućnosti BiH izazivale su reakcije drugih političkih predstavnika. Predsjedništvo BiH je ranije Dodikove poruke o „mirnom razlazu“ i budućnosti BiH opisivalo kao antidejtonske i antiustavne, dok Dodik i SNSD nastavljaju zastupati stavove o potrebi vraćanja na, kako oni navode, izvorni Dejton.
Političke tenzije ponovo u fokusu
Najnovije Dodikove izjave tako ponovo vraćaju pitanje ustavnog uređenja BiH u centar političke pažnje. Dok on problem vidi kroz funkcionisanje državnih institucija i položaj Republike Srpske, drugi politički akteri njegove poruke tumače kao dodatno osporavanje postojećeg ustavnog poretka.
Za sada nema informacije o bilo kakvoj formalnoj odluci kojom bi BiH bila ukinuta ili proglašena nepostojećom. Ono što je potvrđeno jeste da je Dodik javno iznio stav da je, prema njegovom mišljenju, došlo vrijeme za takav potez, čime je ponovo otvorio jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji.