data-nosnippet>
Jedno od najvećih životnih pitanja, koje stalno zbunjuje i naučnike i obične ljude, jeste zašto rak pogađa neke ljude, a druge zaobiđe – čak i kada izgleda da njihovi životni stilovi govore suprotno. Često čujemo primere poput: čovek koji je vodio zdrav život oboli od raka, dok njegov komšija, koji je pušio i pio decenijama, doživi duboku starost. Doktori to nerijetko sažmu u dvije rečenice: rak je uvijek spoj gena, okruženja i načina života.
Terapije, nade i paradoksi
Savremena medicina napravila je ogroman napredak, ali i dalje postoji paradoks: klasične terapije za rak u prosjeku produžavaju život za oko dvije godine. Te godine su često ispunjene nadom da se bolest može pobijediti, ali i težinom koju nose terapije. I zato se naučnici sve češće pitaju: zašto rak uopšte nastaje kod nekih ljudi, a kod drugih nikada?
Naše ćelije i greške u DNK
Svaki dan u našem tijelu milijarde ćelija umiru, obnavljaju se i dijele. I pri svakom dijeljenju dolazi do grešaka – oko 120.000 grešaka po jednoj jedinoj diobi. Većina tih grešaka je bezopasna, ali jedna pogrešna mutacija na “pogrešnom mjestu” može pokrenuti nekontrolisani rast ćelija, odnosno nastanak raka.
Danas znamo preko 200 različitih vrsta raka, a svaka se razvija brzinom koja zavisi od vrste i lokacije mutacije.
Pet ključnih faktora rizika
Iako se rak ne može svesti na jednu formulu, znamo koji spoljni faktori najviše povećavaju rizik:
• pretjerano izlaganje suncu, posebno u mladosti
• pušenje
• prekomjerna tjelesna težina
• zračenje i hormonske terapije
• prerađena hrana i manjak vlakana u ishrani
Ovi faktori ne garantuju rak – ali povećavaju vjerovatnoću da se pogrešna mutacija desi baš na kritičnom mjestu.
Geni dugovečnosti i urođena zaštita
Velika otkrića pokazala su da postoji grupa gena, često nazvanih “geni dugovečnosti”, koji djeluju kao svojevrsni štit. Ljudi koji ih nose imaju samo 11% šanse da razviju rak, dok kod ostalih rizik iznosi između 40% i 60%. Ovi geni pomažu ćelijama da se brže oporavljaju od oštećenja i da greške u DNK ne prerastu u maligni proces.
Zašto se čine nepravedni slučajevi?
Često čujemo priče: pušač nikada nije dobio rak, a njegova supruga – koja nikada nije zapalila cigaretu – jeste. To nije nepravda prirode, već dokaz koliko je bolest složena. Rak je kombinacija naslijeđa, slučajnosti i okruženja. Kod nekog pojedinca mutacije se gomilaju godinama, ali nikada ne dosegnu kritičnu tačku, dok se kod drugog dogodi samo jedna ključna greška koja pokrene lanac reakcija.
Okruženje koje nas oblikuje
Danas smo okruženi tvarima koje prije 50 godina nisu ni postojale: hemikalije u fiskalnim računima, plastici, ambalaži, kozmetici, sredstvima za čišćenje. Iako se često čini bezazleno, ove supstance mogu uticati na hormonsku ravnotežu, imunitet i našu DNK, stvarajući dodatni teret za organizam.
Zaključak: rak nije jednoznačan
Rak nije kazna, nije posljedica “dobrog” ili “lošeg” života i ne može se potpuno spriječiti, ma koliko se trudili. Ali možemo smanjiti rizik kroz:
• zdravu ishranu
• jačanje imuniteta
• kretanje
• izbjegavanje toksina
• redovne preglede
• smanjenje stresa
Najvažnije je razumjeti da rak nije jednostavna bolest – to je kompleksan splet genetike, okoliša i načina života. Upravo zato je svaki slučaj drugačiji, a svaka priča nosi svoj put, svoje razloge i svoje ishode.